Orović o izjavi premijera Srbije: Kakva je to Vlada ako nije u stanju da sprovede u djelo inicijativu koju sama podržava

“Izjavio je, takođe, da mu je žao što inicijativa nije realizovana i na kraju - da mu je za to potrebna podrška Vlade Crne Gore. Ako je Vlada Srbije stala iza te inicijative, a gotovo dvije godine nije u stanju da je realizuje, to govori o ozbiljnosti ove Vlade”, naglašava jedan od lidera Saveza studenata Crne Gore u Srbiji

67719 pregleda53 komentar(a)
Sastanak u Vladi Srbije, izgleda, bez konkretnih rezultata, Foto: Vlada Srbije

Kakva je to Vlada koja nije u stanju da dvije godine sprovede u djelo inicijativu koju, kako kažu, i sami podržavaju i kakva je to Vlada koja nije sposobna da u svojoj državi obezbijedi efikasno funkcionisanje principa vladavine prava, već za to traži pomoć druge države, kaže student prava na Beogradskom univerzitetu Vuk Orović, jedan od lidera Saveza studenata Crne Gore u Srbiji, organizacije koji je 2023. godine, neposredno prije popisa, učestvovala u razgovorima sa predstavnicima Vlade Srbije o inicijativi da se studentima iz Crne Gore, koji se izjašnjavaju kao Srbi, omogući besplatno školovanje u Srbiji.

Komentarišući izjavu Miloša Vučevića, Orović ističe da je predsjednik Vlade Srbije, u Mojkovcu, rekao da je to zajednička inicijativa Vlade Srbije i Saveza studenata iz Crne Gore koji studiraju u Srbiji.

“Izjavio je, takođe, da mu je žao što inicijativa nije realizovana i na kraju - da mu je za to potrebna podrška Vlade Crne Gore. Ako je Vlada Srbije stala iza te inicijative, a gotovo dvije godine nije u stanju da je realizuje, to govori o ozbiljnosti ove Vlade”, naglašava član ove studentske organizacije.

Orović napominje da ovo nije neka inovativna inicijativa koja je teška za sprovesti, već inicijativa koja apeluje na Vladu da pronađe modalitet za sprovođenje propisa.

“Nije na Crnoj Gori da pomaže oko ovoga. Svaki građanin Crne Gore ima pravo da dobije kopiju popisnog lista, tako da je to individualni čin i ne može se očekivati da jedna država nekoj drugoj državi pruža podatke o svojim građanima. Čim se na ovo čeka dvije godine, Vladi Srbije nije stalo do toga što je državni budžet i dalje pod udarom nit im je stalo do primjene propisa. Takav princip vladavine - princip lako ćemo, posmatranje državne kase kao djedovine i privatnog vlasništva i potpuno izrugavanje ruglu slova zakona je i dovelo Srbiju u ovu krizu kojoj prisustvujemo”, dodaje Orović.

On pozdravlja to što se, kako kaže, “neki zvaničnik konačno oglasio, iako su dugo vremena ćutali, i pored toga što smo im se više puta obraćali”.

“To je pozitivno, sad preostaje da se nadamo da će ovo sprovesti u djelo i da su razumjeli neke stvari”, naveo je Orović.

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević, boraveći u Mojkovcu 8. januara, na dan obilježavanja 109 godina od Mojkovačke bitke, kazao je da nije mnogo urađeno oko inicijative da se studentima iz Crne Gore, koji se izjašnjavaju kao Srbi, omoguće besplatno školovanje u Srbiji. No, kako tvrdi, nije to bila priča namijenjena periodu pred popis u Crnoj Gori, već će se, kako je kazao, realizacija te ideje nastaviti.

“To je bila obostrana inicijativa Saveza crnogorskog studenta i Vlade Srbije. Dajemo privilegiju kod školovanja i studiranja za građane koji se osjećaju kao dio srpskog naroda, kao i što druge države imaju takav program. Onda smo samo razgovarali kako da se isprati da oni koji koriste tu mogućnost da studiraju u Srbiji pod povoljnim uslovima zaista izjašnjavaju kao pripadnici srpskog naroda. Nijesmo, nažalost, mnogo u tom smislu uradili. Volio bih da smo bili funkcionalniji i učinkovitiji. Nadam se da ćemo u narednom periodu te stvari ispraviti. Naravno, to nije samo pitanje Srbije, tu nam treba i podrška Vlade Crne Gore”, kazao je u Mojkovcu premijer Srbije.

Predstavnici Saveza studenata Crne Gore u Srbiji sastali su se 26. oktobra 2023. godine s aktuelnim predsjednikom Vlade Srbije, tadašnjim ministrom odbrane Milošom Vučevićem, i ondašnjim ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikolom Selakovićem. U ime Saveza studenata Crne Gore sastanku su prisustvovali Jelena Dobričanin, Vuk Orović i Marko Milačić. Sastanku je prisustvovao i glavni i odgovorni urednik portala IN4S-a Gojko Raičević. Taj portal je uoči popisa pokrenuo kampanju “Ponosni na svoje srpsko” i naveo da je jedna od prvih aktivnosti kampanje 50 bilborda u Crnoj Gori, “koji će podsjećati sugrađane i sunarodnike na srpsko porijeklo i identitet”.

foto: Privatna arhiva

U saopštenju Vlade Srbije nakon tog sastanka je navedeno da “naglašavajući da je neophodno uložiti dodatne napore na učvršćivanju veza Srba iz regiona i dijaspore sa Srbijom, ovaj Savez se zalaže da se obezbijede uslovi da mladi ljudi iz Crne Gore dobiju pravo na školovanje pod istim uslovima, kao i njihovi vršnjaci u Srbiji”.

U dijelu crnogorske javnosti ova inicijativa je uglavnom povezivana s popisom.

U Centru za demokratsku tranziciju (CDT) su tada ocijenili da se radi o potpuno nedozvoljenoj aktivnosti strane države kojom se “utiče na popisni proces i svjesno remeti popisni ambijent”.

U Zakonu o visokom obrazovanju Republike Srbije, u članu 97, se kaže da na “akreditovane studijske programe koje organizuje visokoškolska ustanova mogu se upisati kandidati pod uslovima i na način uređen ovim zakonom i opštim aktom samostalne visokoškolske ustanove”. Strani državljanin, precizira se, može se upisati na studijske programe pod istim uslovima, kao i domaći državljanin u pogledu prethodnog obrazovanja. Lice se može upisati na studijske programe ako poznaje jezik na kome se izvodi nastava. Uslovi, način i postupak provjere znanja jezika uređuju se opštim aktom visokoškolske ustanove.

U praksi, Ministarstvo obrazovanja šalje fakultetima uputstvo koje oni ugrade u svoje akte, recimo u pravilnik o upisu.

Pripadnik srpske nacionalne manjine iz susjedne zemlje u školskoj 2023/2024. godini može upisati prvu godinu studija pod istim uslovima kao državljanin Republike Srbije, uključujući i pravo na upis na studije u statusu studenta koji se finansira iz budžeta.

Susjedne zemlje u smislu ovog uputstva su: Mađarska, Rumunija, Republika Bugarska, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Slovenija, Republika Hrvatska i Crna Gora.

Prilikom podnošenja prijave i propisane dokumentacije za upis na studije kandidat visokoškolskoj ustanovi podnosi i izjavu u pisanoj formi da je pripadnik srpske nacionalne manjine.