Nema dokaza da Anom ne valja

Viši sud ponovo će odlučivati o valjanosti dokaza sa dekriptovane aplikacije Anom, u predmetu protiv grupe optužene za prekogranični šverc droge.

To je odlučio Apelacioni sud nakon što je uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i po službenoj dužnosti ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici od 21. novembra 2024. godine.

Tada su iz spisa predmeta izdvojeni USB fleš memorija sa komunikacijama sa sada dekriptovane Anom aplikacije, dostavljenim od Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, prevod pojedinih djelova te komunikacije sa albanskog na crnogorski jezik i službene zabilješke o identifikaciji okrivljenih D. V., B. V., S. Z., M. M., F. K., A. Đ. i T. J.

“Apelacioni sud je utvrdio da je prvostepeno rješenje donijeto uz počinjenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su nejasni i nerazumljivi, te međusobno protivrječni, zbog čega je pobijano rješenje moralo biti ukinuto”, saopštili su iz SDT-a.

Navode i da je Apelacioni sud posebno konstatovao “da prvostepeni sud ne daje jasne i valjane razloge prevashodno po pitanju zakonitosti same operacije i preuzete kontrole nad platformom Anom, odnosno da li je ista bila zakonita i usklađena sa zakonima SAD i od kakvog je to uticaja na konačnu odluku”.

“A sve pri činjenici da za sada nema dokaza da ista nije bila usklađena sa zakonima zemlje u kojem se nalazio server za praćenje kriptovane komunikacije posredstvom ove platforme, za koju zemlju je poznato da se radi o jednoj od država članica Evropske unije, što navodi i prvostepeni sud. Prvostepeni sud ne daje jasne i valjane razloge u pogledu naprijed navedenog, niti od kakvog je uticaja činjenica da su nadležni organi SAD-a do podataka o ovakvoj komunikaciji došli koristeći se međunarodnom pravnom pomoći pruženom od strane države članice Evropske unije, za koju u ovoj fazi postupka nema dokaza da nije poštovala svoj nacionalni pravni postupak i da nije ishodila valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa ove platforme”, dodaju iz tužilaštva.

Iz SDT-a su se žalili na odluku sudije Nenada Vujanovića, koji je u rješenju, između ostalog, konstatovao da nema dokaza da su ti podaci prikupljeni na zakonit način i pozvao se na sličnu odluku pred sudovima Njemačke.

On je tada kazao da Kancelarija za međunarodne odnose SAD nije dostavila dokaze na osnovu kojih su prikupljeni ti podaci i informacije i poslati ovdašnjem Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

“Odnosno bez ikakvog navođenja prethodnog postupka u okviru koga su prikupljeni dostavljeni podaci i informacije, kao ni akti, prevashodno naredba nadležnog pravosudnog organa ‘treće zemlje’ koja je i dostavila poruke Federalnom istražnom birou (FBI), kako bi se na vjerodostojan način moglo provjeriti kako i po čijem nalogu su prikupljeni navedeni podaci u trećoj zemlji i kako je FBI došao do podataka koji su predstavljeni u predmetnoj optužnici... Dakle, iz sadržine odgovora zamolnica nadležnih pravosudnih organa SAD-a, proizlazi da će identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i dostavila nadležnim organima SAD-a ostati i u budućnosti nepoznat, pa je i dalje ostalo nejasno i to da li je postojao sudski nalog te treće zemlje da se podaci izuzmu sa servera, a nemoguće je ispitati i zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni, odnosno da li je pribavljanje izvršeno po naredbi suda u krivičnom postupku ili operativnim informacijama koje prikupljaju policijski organi ili obavještajne službe”, piše u rješenju Višeg suda.

Apelacioni sud posebno konstatovao da prvostepeni sud ne daje jasne i valjane razloge prevashodno po pitanju zakonitosti same operacije i preuzete kontrole nad platformom Anom, odnosno da li je ista bila zakonita i usklađena sa zakonima SAD i od kakvog je to uticaja na konačnu odluku”...

Početkom jula 2023. godine, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) uhapsili su višečlanu grupu zbog sumnje za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge od Albanije, preko Crne Gore i dalje ka Bosni i Hercegovini.

Anom je bila telefonska aplikacija za komunikaciju koja je stvorena kao dio međunarodne policijske operacije za borbu protiv organizovanog kriminala.

U početku je predstavljena kao sigurnosna platforma za šifrovanu komunikaciju, slična aplikacijama poput EncroChat ili Sky ECC, koje su bile popularne među kriminalnim organizacijama zbog svoje enkripcije i navodne privatnosti.

Anom je, međutim, bila jedinstvena jer su je tajno razvili američki Federalni istražni biro (FBI) i australijska policija kao dio operacije Trojan Shield i bila je unaprijed instalirana na prilagođenim telefonima bez drugih funkcionalnosti (poput poziva ili običnih SMS poruka) i distribuirana kroz kriminalne mreže preko povjerljivih izvora.

( Danilo Mihajlović )