Majk Pens Trampu: Smanjenje podrške Tajvanu bi "vjerovatno pokrenulo novu trku u nuklearnom naoružanju"
Bivši potpredsjednik iznenada posjetio Tajpej i predvidio da će, ako Kina anektira svog susjeda, druge zemlje azijsko-pacifičkog regiona izgraditi nuklearne arsenale.
Majk Pens je tokom iznenadne posjete glavnom gradu Tajvana, Tajpeju, u petak pozvao dolazeću administraciju Donalda Trampa da nastavi pružati podršku Tajvanu protiv prijetnje kineske aneksije, prenosi Gardijan.
Uoči Trampove inauguracije za njegov drugi predsjednički mandat, njegov otuđeni bivši potpredsjednik izjavio je da bi povlačenje ili smanjenje podrške Tajvanu — što je Tramp više puta nagovještavao da razmatra — ugrozilo globalnu bezbjednost i "vjerovatno pokrenulo novu trku u nuklearnom naoružanju" u azijsko-pacifičkom regionu.
On je rekao da bi, ako Komunistička partija Kine uspije preuzeti kontrolu nad Tajvanom, manje azijske zemlje koje strahuju od Kine izgubile povjerenje u američku sposobnost odvraćanja. "Na kraju bi se nacije osjećale kao da nemaju drugog izbora osim da razviju sopstvene nuklearne arsenale," izjavio je Pens.
Pozvao je novu Trampovu administraciju i saveznike SAD-a da „obnove svoju posvećenost“ pružanju Tajvanu svega što mu je potrebno za odbranu i očuvanje slobode.
„Pored vojne podrške, nema boljeg trenutka za dolazeću administraciju da započne pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Tajvanom,“ rekao je.
Pensova iznenadna posjeta Tajvanu — njegova prva — bila je u svojstvu specijalnog gosta na potpisivanju sporazuma između Instituta za jezike u Tajpeju i Istraživačkog foruma Univerziteta Purdue iz SAD-a. Ova posjeta uslijedila je nakon njegovog obraćanja na poslovnom forumu u Hongkongu.
Američki mediji izvijestili su da je Pens takođe planirao sastanke s predsjednikom Tajvana, Lajem Čing-teom, i potpredsjednicom, Hsiao Bi-Kim, koja je tokom Pensovog mandata bila de facto ambasadorka Tajvana u SAD-u.
Prošle sedmice, Pens je u autorskom tekstu za Vašington Post napisao da se u Republikanskoj partiji SAD-a pojavljuje „nov i zabrinjavajući talas izolacionizma“ koji zagovara napuštanje Tajvana suočenog s prijetnjom kineske invazije.
Izričito se osvrnuo na nedavne Trampove izjave koje su bile podcjenjivačke prema Tajvanu, rekavši da one pokazuju „opasno usko shvatanje uloge Amerike u svijetu i nepoznavanje dalekosežnih posljedica američkog povlačenja.“
Tramp je dao nekoliko izjava koje sugerišu da je njegova podrška Tajvanu oslabila, uključujući optužbe da je Tajvan "ukrao" američku industriju poluprovodnika i prijedloge da Tajvan plati SAD-u za "zaštitu".
U svom obraćanju u petak, Pens je rekao da su on i Tramp tokom svog mandata u Bijeloj kući „promijenili nacionalni konsenzus o Kini“ nakon decenija lidera koji su „zatvarali oči“ pred kineskim kršenjima ljudskih prava i drugim problemima. Pozvao je Trampa da uvjeri svijet da će čvrst pristup prema Kini biti nastavljen i naglasio da „radi bezbjednosti i budućnosti slobode i prosperiteta Amerike i svih naših saveznika preko Pacifika, Amerika stoji uz Tajvan“.
Komunistička partija Kine, pod rukovodstvom Si Đinpinga, obećala je da će anektirati Tajvan kao kinesku provinciju i nije isključila upotrebu sile. Iako SAD ne priznaje Tajvan kao državu, on je i dalje njegov najveći saveznik, uključujući pružanje vojne opreme i oružja.
Pens i Tramp doživjeli su spektakularni razlaz zbog potvrđivanja Bajdenove predsjedničke pobjede, koju je Tramp želio poništiti, i kasnije pobune 6. januara, tokom koje su neki izgrednici uzvikivali „Objesite Majka Pensa“ i navodno ciljali na potpredsjednika. Od kada je napustio dužnost, Pens se javno zalaže za to da SAD zadrži svoju globalnu prisutnost i uticaj kako bi se suprotstavio rastućem autoritarizmu.
Na samitu UBS Wealth Insights u Hong Kongu u četvrtak, Pens je, prema izvještajima, pozvao na oslobađanje Džimija Laja, medijskog mogula i pro-demokratskog aktiviste koji je na suđenju zbog kršenja zakona o nacionalnoj bezbjednosti.
Laj je optužen za zavjeru radi saradnje sa stranim silama, a tužioci su kao dokaz predstavili njegove sastanke s Pensom u Vašingtonu. Laj je negirao da je koristio svoje veze kako bi uticao na spoljnu politiku SAD-a.
( F.K. )