Zakon o šumama usvojen, ali još nema primjene
Poslanici SNP-a od Skupštine traže odgađanje Zakona o šumama do početka 2026. godine
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije stvorilo potrebne uslove za primjenu Zakona o šumama od 1. januara ove godine, odnosno osnovalo novu državnu kompaniju koja će rukovoditi šumskim fondom i pribavilo mehanizaciju za njen rad. Ovim resorom rukovodi Vladimir Joković koji je i na čelu Socijalističke narodne partije (SNP).
Poslanici SNP-a Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović su u međuvremenu, 17. januara u skupštinsku proceduru predali izmjene ovog propisa - po kojima bi njegova primjena počela tek od prvog dana 2026. godine. O izmjenama se poslanici moraju izjasniti u parlamentu.
“Vijesti” o tome kada se može očekivati puna primjena ovog zakona i zašto nijesu stvoreni uslovi za njegovu primjenu od januara ove godine, odgovore očekuju i od Ministarstva poljoprivrede.
Skupština je Zakon o šumama usvojila 31. jula, a kroz njega se napušta koncesioni model korišćenja šuma i formira nova firma koja bi uz radnike, preuzela i većinu nadležnosti od Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i bavila se doznakama, sječom i izvlačenjem posječenih stabala.
Poslanici SNP-a konkretno traže izmjenu člana 100 Zakona, čime bi se promijenio datum njegove primjene i početak odgodio za 2026. godinu. Ističe se da su izmjene predložene kako bi se propis primijenio u punom kapacitetu.
”Primjena Zakona o šumama predviđa, između ostalog, osnivanje državnog preduzeća koje bi preuzelo većinu nadležnosti Uprave za šume. Međutim, do današnjeg dana ovo državno preduzeće nije osnovano, niti je nabavljena neophodna mehanizacija za njegov rad. Kako su u pitanju poslovi od izuzetne važnosti za Crnu Goru, te je neophodno kvalitetno sprovesti postupak osnivanja pomenutog državnog preduzeća, kao i odredenih njegovih odjeljenja u pojedinim gradovima, kako bi se kroz takozvani “pilot projekat” preciziralo koliko oni mogu da budu uspješni u obavljanju povjerenih im poslova. Predloženom izmjenom vrši se odlaganje početka primjene Zakona o šumama. Naime, u interesu je državnih organa koji će sprovoditi ovaj zakon da novi sistem funkcioniše u punom kapacitetu, kako bi se ostvarili projektovani ciljevi navedenog zakona”, navodi se obrazloženju izmjene.
“Vijesti” o tome kada se može očekivati puna primjena ovog zakona i zašto nijesu stvoreni uslovi za njegovu primjenu od januara ove godine, odgovore očekuju od Ministarstva poljoprivrede
U Zakonu o šumama piše da će se nova državna firma osnovati u roku od tri mjeseca, odnosno do sredine novembra. Do toga nije došlo, na šta je krajem prošle godine ukazao i Sindikat zaposlenih Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, iz kojeg su uputili apel da se primjena propisa odgodi i da stručne službe Uprave i resora poljoprivrede, naprave amandmane kojima će se dugoročno urediti stanje u oblasti šumarstva.
”Zakon je bilo neophodno napraviti i usvojiti iz više praktičnih razloga, među kojima je i dobijanje sredstava po osnovu kredita Svjetske banke, a da će se amandmanskim djelovanjem krajem godine, u potpunosti regulisati problematični članovi Zakona, prije svega mislimo na nadležnosti čuvanja, doznake i uređivanja šuma, koji bi trebalo da ostanu u nadležnosti Uprave. Isto tako, ovo će se odraziti na poslovanje svih firmi koje su korisnici važećih ugovora čija je realizacija u toku. Da naša zabrinutost nije bez osnova, pokazuju nam i dešavanja u javnim preduzećima koja se bave poslovima iz oblasti šumarstva u okruženju, jer će oni završiti ovu poslovnu godinu sa velikim gubicima i problemima u organizacionom smislu”, saopštili su iz ovog Sindikata.
”Vijestima” su u avgustu iz Sindikalne organizacije Uprave kazali da je zakon loš, da u njegovoj izradi nije učestvovala struka, da nisu prihvaćeni predlozi Uprave, da tehnički nije moguće njegovo sprovođenje, da će dovesti do haosa i da se predviđa uvođenje eksternih izvođača - privatnika u šume koji će ponovo moći da rade šta hoće.
Slično su smatrali i u NVO sektoru, pri čemu su “Vijestima” ekološki aktivisti Aleksandar Dragićević i Darko Saveljić kazali da je o ovom zakonu fingirana javna rasprava, da su ga radili “grobari crnogorskog šumarstva”, da zakon ne štiti zaštićene šume od sječe, da će privatnici kao podizvođači ponovo jeftino dolaziti do drvne građe, a da će šume biti masakrirane...
( Mirko Kotlaš )