Ni propisa, ni plana za ogromno blago: Zakon o šumama kasni, a s njim i sektorska strategija

Strategija šuma i šumarstva za period od 2023. do 2028. godine još nije usvojena, jer se nisu stvorili uslovi za potpunu primjenu Zakona o šumama, odnosno nije osnovana nova državna kompanija koja će rukovoditi šumskim fondom, niti nabavljena mehanizacija za njen rad.

Tako Strategija, u vezi sa kojom je završena javna rasprava, kao ključni dokument u šumarstvu i planiranju njegove održivosti, još neće ugledati dnevno svjetlo bez matičnog Zakona, saznaju “Vijesti”.

Isti izvor tvrdi da će zbog pomjeranja rokova dokument vjerovatno važiti za period od 2025. do 2030. godine.

Prethodna Strategija je važila za period od 2018. do 2023. godine, što znači da se ionako ugroženi šumarski sektor dodatno zapostavlja. Za izradu ovog dokumenta je nadležno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Iako je Skupština Zakon o šumama usvojila 31. jula prošle godine, nakon čega je stupio na snagu sredinom avgusta, ovaj propis se i dalje u potpunosti ne primjenjuje. Kroz njega je do 1. januara ove godine bilo predviđeno napuštanje koncesionog modela korišćenja šuma i formiranje nove firme koja bi, uz radnike, preuzela i većinu nadležnosti od Uprave za gazdovanje šumama i lovištima i bavila se doznakama, sječom i izvlačenjem posječenih stabala, što se nije desilo.

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, kojoj pripada i aktuelni ministar poljoprivrede Vladimir Joković, 17. januara su u skupštinsku proceduru predali izmjene Zakona o šumama kroz koje traže da njegova primjena počne tek od prvog dana 2026. godine. O ovom predlogu poslanici tek moraju glasati u parlamentu.

“Vijesti” odgovore o tome kada se može očekivati puna primjena Zakona o šumama i zašto nisu stvoreni uslovi za njegovu primjenu od januara ove godine, čekaju i od Ministarstva poljoprivrede.

NASTAVAK KONCESIJA

“Poslanici su dovedeni pred svršen čin jer ako ne izglasaju da se novi zakon stavi van snage i prethodni vrati na pravnu snagu, preostali drvoprerađivači će staviti ključ u bravu jer će ostati bez sirovine za rad s obzirom na to da nije formirano preduzeće za gazdovanje šumama koje bi im isporučivalo drvnu sirovinu iz državnih šuma po tržišnim cijenama, što je koncept novog Zakona. Stvarni razlog za odlaganje primjene Zakona je davanje legitimiteta nezakonito sklopljenim ugovorima Uprave za šume sa najvećim koncesionarima iz prethodnog perioda koncesionog korišćenja šuma. Uprava je sa pet najvećih koncesionara nakon donošenja Zakona sklopila ugovore za korišćenje 99 šumskih odjeljenja po početnim cijenama, i sa rokom važenja do novembra 2025. godine, iako je poznato da od januara ove godine stupa na snagu zakon po kojem nemaju ovlašćenja da daju šume na korišćenje. Navedeni ugovori se mogu naći na sajtu Uprave za šume, na kojem se u tom periodu takođe poziva Vlada, Skupština i predsjednik Crne Gore da odlože donošenje novog Zakona kojim se ukidaju koncesije u šumarstvu”, kazao je izvor.

Šume i šumsko zemljište navodno čine gotovo 70 odsto teritorije države, po čemu je Crna Gora u evropskom vrhu

“Vijesti” su provjerile sajt Uprave, na kojem se nalazi niz ugovora o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju u 2024. godini, kojima rokovi za izvršenje traju do kraja naredne godine.

Prema Nacrtu startegije, šume i šumsko zemljište čine gotovo 70 odsto teritorije države, dok je Crna Gora po stepenu šumovitosti u evropskom vrhu.

U domaćoj drvnoj industriji radi 483 kompanija, od čega gotovo pola imaju samo jednog zaposlenog.

Najviše, 80 odsto uvoza, čini stolarija i različite vrste ploča (iverice i vlaknatice, šperploče) i lamele za parket, dok izvozimo, većinski na Kosovo, proizvode od drveta 43 odsto, rezanu građu 39,5 odsto i pelet 82 odsto.

U Crnoj Gori postoji 68 vrsta drveća, od čega su većina lišćari i 11 četinari, dok je od ukupne šumne površine 52 odsto državno, a ostatak u privatnom vlasništvu.

Glavni ciljevi u Strategiji su obezbjeđivanje održivog upravljanja šumama, očuvanje i jačanje njihove otpornosti ka klimatskim promjenama, uvećanje površine zaštićenih šuma, zaštita biodiverziteta, podsticanje održivosti i konkurentnosti industrija koje se temelje na šumama, kao i institucionalno jačanje i novčana podrška.

“Na osnovu godišnjih izvještaja Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, može se zaključiti da realizacija planirane drvne zapremine iz državnih šuma kreće se na nivou od 25,6 odsto od planiranog. Realizacija planirane drvne zapremine za snabdijevanje seoskog stanovništva se kreće na nivou od 70 odsto, dok se iz privatnih šuma kreće na nivou od 102,1 odsto. Pod pretpostavkom da je stanje šuma realno a time i planovi korišćenja, sadašnji odnos prema šumi se može ocijeniti iracionalnim”, piše u ovom dokumentu.

Navodi se i da su najveći problemi ovog sektora postojanje koncesionog modela, visok stepen razređenosti šuma, njihovo nepovoljno stanje, nedovoljno učešće zaštićenih šuma, inertnost u zaštiti, planska nepokrivenost, neažuran katastar, stagnacija prerade i nedovoljno korišćenje drvnog otpada, odsustvo transparentnosti u upravljanju, nedovoljno ulaganje u obnavljanje i održavanje infrastrukture, nepotpune informacije o granicama i statusu zaštićenih područja, nedovoljni stručni kapaciteti...

UGROŽEN I EVROPSKI PUT

Država je krajem prošle godine prodala 47.618 kubika drveta za ogrev po subvencionisanoj cijeni, a po odluci koju je odobrila Vlada o utvrđivanju cijena za kupovinu drvnih sortimenata za potrebe stanovništva u ruralnim područjima utvrđena cijena je bila devet metara po kubiku.

Sagovornik je naveo i da je propust napravljen i u ovom slučaju, jer Uprava za šume podijelila drva po cijeni od 8,6 eura, što je manje od najniže cijene propisane odlukom. Naglasio je da je cijena kubika sanitarnog drveta trenutno doseže i 80 eura po kubiku.

“Državna revizorska institucija je takođe svojim izvještajem iz 2024. godine potvrdila da Uprava za šume nezakonito bez saglasnosti Vlade Crne Gore zaključuje ugovore sa koncesionarima i korisnicima šuma. Sada kada je počela primjena novog zakona, pravno se ne može odložiti, već samo staviti van snage novi zakon, što je presedan kada su razvojne reforme u pitanju. Time se ugrožava i već teško stečena podrška Svjetske banke, a što je najgore, onemogućava zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima sa EU, jer promet drveta i proizvoda od drveta ostaje neusaglašen sa Uredbom EU o sprečavanju deforestacije, što su sve politički udarci za Vladu Crne Gore i njeno strateško opredjeljenje za ulazak u Evropsku uniju”, naveo je izvor.

Stvarni razlog za odlaganje primjene Zakona je davanje legitimiteta nezakonito sklopljenim ugovorima Uprave za šume sa najvećim koncesionarima iz prethodnog perioda koncesionog korišćenja šuma. Uprava je sa pet najvećih koncesionara nakon donošenja Zakona sklopila ugovore za korišćenje 99 šumskih odjeljenja po početnim cijenama, i sa rokom važenja do novembra 2025.

Šaranović: Mafija siječe, presuda nema

Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović je pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje u maju prošle godine, kazao da su predmeti i istrage koje je sprovodila Uprava policije pokazale da je nelegalnom sječom šuma Crnoj Gori nanijeta šteta od nekoliko desetina miliona eura i da su uništeni i brojni putevi.

On je naglasio i da postoji i inicijativa da se kroz izmjene zakona, lovočuvarima da status službenih lica, što će MUP podržati. Tada je kazao da je šumarska mafija jaka i organizovana, te da ima spregu sa dijelom državnog aparata.

“Džaba hapsimo kada nemamo presudu. Imamo saradnju gdje ne postoji dovoljna dinamika realizacije predmeta”, naveo je Šaranović upitan o saradnji sa sudovima.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić tada je kazao da oko 700.000 kubika drvne građe ne postoji u legalnim tokovima i da su šume devastirane.

( Mirko Kotlaš )