Mileijeva administracija izbacuje femicid iz krivičnog zakonika: Novi udar na prava žena u Argentini

Femicid će biti izbrisan iz argentinskog krivičnog zakonika, prema obećanju administracije predsjednika Haviera Mileja.

Marijano Kuneo Libarona, ministar pravde, izjavio je da će vlada „ukloniti pojam femicida iz argentinskog krivičnog zakonika“ i dodao da je feminizam „izobličenje koncepta jednakosti“, prenosi Gardijan.

„Ova administracija brani jednakost pred zakonom, zagarantovanu našim nacionalnim ustavom. Nijedan život nije vrjedniji od drugog“, rekao je Kuneo Libarona.

Femicid – ubistvo žene od strane muškarca u kontekstu rodnog nasilja – dodat je u krivični zakonik kao otežavajuća okolnost ubistava 2012. godine i kažnjiv je doživotnom robijom.

Ova najava dolazi nedugo nakon što je Milej na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu osudio koncept femicida, rekavši da „jednakost pred zakonom već postoji na Zapadu. Sve ostalo je samo potraga za privilegijama.“

„Došli smo do tačke u kojoj se u mnogim navodno civilizovanim zemljama, ako je žena ubijena, to naziva femicidom. I to nosi strožu kaznu nego ako ubijete muškarca, jednostavno na osnovu pola žrtve – što pravno čini ženin život vrednijim od muškog“, rekao je Milei.

Prema izvještaju argentinskog Opservatorija za femicide pri kancelariji ombudsmana, između 1. januara i 31. decembra prošle godine zabilježeno je 295 femicida, navodi Gardijan.

Marijela Belski, izvršna direktorka Amnesti Argentina, izjavila je da je „duboko zabrinjavajuće“ što država ne prepoznaje nasilje nad ženama. Iako globalno ima više ubistava muškaraca nego žena, dom je najopasnije mjesto za žene i djevojčice, rekla je. Šezdeset posto žena ubijaju njihovi partneri ili članovi porodice, u poređenju sa 12% muškaraca.

„Uklanjanje femicida kao pravne kategorije bi žene i djevojčice dovelo u još veću opasnost“, rekla je Belski.

Argentina ima nedavnu istoriju snažne feminističke mobilizacije. Godine 2015. talas protesta protiv femicida pokrenuo je slične demonstracije u Peruu, Urugvaju, Italiji i Njemačkoj, dok je pokret „Zeleni talas“ bio ključan za legalizaciju sigurnog abortusa 2020. godine. Argentina je takođe bila prva latinoamerička država koja je 1991. uvela kvote za žene u parlamentu.

Međutim, uz taj napredak došao je i kontraudar – osjećaj na koji je Milei uspješno igrao tokom svoje kampanje. „Neću se izvinjavati zato što imam penis“, rekao je 2022. godine.

Od dolaska na vlast, Milej je ukinuo Ministarstvo za žene i raspustio podsekretarijat za zaštitu od rodnog nasilja. Smanjio je budžete programa podrške žrtvama rodnog nasilja i u Davosu napao „krvavu i ubilačku agendu abortusa“. U novembru, Argentina je bila jedina zemlja koja je glasala protiv rezolucije Generalne skupštine UN-a za sprečavanje i eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

„Ovo je samo nastavak mizoginije koju je ova vlada obećala u svojoj izbornoj kampanji i koja se svakodnevno produbljuje“, rekla je Soledad Deza, istaknuta advokatica i predsjednica feminističke organizacije Mujeres x Mujeres.

Kako pojačava svoju „kulturnu bitku“ protiv „wokeizma“, Mileijeva administracija sada radi i na ukidanju zakona koji uključuju radne kvote za seksualne manjine, rodnu ravnopravnost na izbornim listama i nebinarne lične dokumente. Administracija takođe nastoji da poništi Mikaelin zakon, koji propisuje obaveznu obuku o rodnim pitanjima za državne službenike.

„Mikaelin zakon je donesen jer je Mikaelin femicid, kao i mnogi drugi, mogao biti spriječen da su oni koji su bili uključeni u mjesece i godine prije njene smrti donosili odluke sa rodnom perspektivom“, rekao je Nestor Garsija, otac Mikele Garsije, čija je smrt dovela do donošenja zakona. „Ovo je veoma opasno pitanje... promovisati politike protiv rodne perspektive, koje su, po mom mišljenju, u suprotnosti sa ustavom naše zemlje.“

Mileijeva odluka dolazi u trenutku kada Donald Tramp – koji je svog argentinskog kolegu nazvao svojim „omiljenim predsjednikom“ – započinje sopstvenu kampanju protiv rodnih i inkluzivnih politika. Protekle sedmice, Tramp je rekao da su inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju „opasne, ponižavajuće i nemoralne“ te ukinuo uredbe usmjerene na sprečavanje diskriminacije na osnovu rodnog identiteta ili seksualne orijentacije.

( Da.M. )