STAV
Analiza kreditnog rejtinga Crne Gore
Trenutni nizak kreditni rejting Crne Gore reflektuje duboke ekonomske izazove i rizike. Samo uz odgovorne, snažne i duboke sistemske reforme postoji mogućnost za ekonomski napredak
Trenutni kreditni rejting Crne Gore
Prema vodećim globalnim agencijama za kreditni rejting, Crna Gora se trenutno nalazi u spekulativnoj kategoriji. Moody’s ocjenjuje kreditni rejting zemlje sa Ba3, dok su procjene S&P i Fitch agencija B+.
Ovi rejtinzi ukazuju na visok kreditni rizik i nestabilnost javnih finansija, daleko ispod minimalnog investicionog nivoa (Baa, BBB).
Na globalnoj ljestvici, Crna Gora ima kreditni indeks od 35 (na skali od 0 do 100, gdje je 100 savršen rejting), svrstavajući se uz zemlje poput Senegala i Ruande. U poređenju, Evropska unija ima (ukupni) rejting 98, Slovenija ima rejting 76, Hrvatska 66, a Srbija 48.
Faktori koji utiču na kreditni rejting
- Visok javni dug: procenat javnog duga u odnosu na BDP je visok, što ograničava fiskalni manevarski prostor vlade.
- Budžetski deficit: hronični deficiti negativno utiču na makroekonomsku stabilnost.
- Nedovoljna kredibilnost ekonomske politike: slaba transparentnost i izostanak dosljednih reformi narušavaju povjerenje investitora.
- Zavisnost od turizma: dominacija turizma čini ekonomiju ranjivom na spoljne šokove.
- Politički rizici: nestabilna politička situacija i neizvjesnost u vezi sa evropskim integracijama dodatno opterećuju rejting.
Glavni izazovi
Jedan od ključnih izazova je održivost javnog duga, koji prelazi (negativno) granice fiskalne stabilnosti. Diversifikacija privrede takođe je problem zbog prevelike zavisnosti od turizma. Institucionalne slabosti i spor tempo reformi dodatno otežavaju stvaranje povoljnijeg fiskalnog okvira i kredibilitet državne finansijske i ukupno ekonomske politike.
Preporuke za poboljšanje fiskalne održivosti i dostizanje investicionog rejtinga
- Fiskalna konsolidacija: potrebno je smanjiti budžetski deficit kroz racionalizaciju javne potrošnje i povećanje prihoda uz rast realne ekonomije. Angažovanje međunarodnih finansijskih eksperata, poput iskustva Srbije s dr Dušanom Vujovićem, moglo bi donijeti dragocjena znanja i vještine za sprovođenje ozbiljnih reformi.
- Unapređenje upravljanja javnim finansijama: transparentno i efikasno trošenje javnih sredstava uz podršku Svjetske banke, MMF-a i drugih institucija ključno je za povratak povjerenja građana i investitora u javne politike.
- Diversifikacija privrede: podsticanje razvoja, nove tehnologije, proizvodnja, izvoz, razvoj sektora energetike, IT industrije, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Ovo će smanjiti zavisnost od turizma i povećati otpornost ekonomije na spoljne šokove.
- Povećanje kredibiliteta ekonomske politike: stabilno regulatorno okruženje i uklanjanje poslovnih barijera ključni su faktori za privlačenje stranih investicija.
- Dalja integracija u EU: nastavak reformi u skladu sa zahtjevima EU donosi brojne prednosti, uključujući lakši pristup finansijskim tržištima. Digitalizacija bankarskog sektora, integracija u SEPA sistem, digitalne banke (primjer Revoluta u Hrvatskoj), razvoj sekundarnog finansijskog tržišta, uključivanje CG u carinski sitem EU takođe su važni koraci.
Zaključak
Trenutni nizak kreditni rejting Crne Gore reflektuje duboke ekonomske izazove i rizike. Samo uz odgovorne, snažne i duboke, sistemske reforme postoji mogućnost za ekonomski napredak. Fiskalna konsolidacija, diversifikacija privrede, ukupno povećanje kredibiliteta ekonomske politike, mogu postaviti osnove za dugoročnu finansijsku stabilnost. Prioritet bi trebalo da bude hitna konsolidacija javnih finansija na period od 3-5 godina, uz tehničku stručnu pomoć međunarodnih organizacija. Dugoročno, to bi moglo omogućiti prelazak Crne Gore iz spekulativne (fiskalno neodgovorne stranputice) u investicionu kategoriju kreditnog rejtinga, što treba biti cilj javnih finasija.
Ako Vlada Crne Gore nije sama u stanju da to postigne, treba zatražiti stručnu međunarodnu i domaću podršku. Neznanje nije mana, ali ignorisanje problema svakako jeste, loše namjere, ako ih ima, i više.
Autor je ekonomista
Više informacija:
https://tradingeconomics.com/country-list/rating
https://www.fe.training/free-resources/credit/credit-rating/
https://wolfstreet.com/credit-rating-scales-by-moodys-sp-and-fitch/
https://www.wallstreetprep.com/knowledge/credit-rating/
( Dr Luka Zuber )