Zamrzavanje USAID-a: Trampova odluka potresa nezavisne medije u istočnoj Evropi
Trampova odluka – prvo da zamrzne većinu sredstava koja USAID isplaćuje na 90 dana i da pošalje većinu osoblja na prinudni odmor, a zatim da od milijardera Ilona Maska zatraži smanjenje agencije – izazvala je haos za nevladine organizacije i humanitarne projekte širom svijeta
Na uredničkom sastanku mađarskog istraživačkog medija Atlatszo 10. februara, novinari su razgovarali o načinima prikupljanja sredstava nakon što su njihovi grantovi od posrednika USAID-a obustavljeni usljed nastojanja predsjednika SAD-a Donalda Trampa da zatvori ovu agenciju, piše Rojters.
"Bez ovih sredstava bilo bi veoma teško održati nezavisne medije ovdje (u Mađarskoj)", rekao je glavni urednik Atlatszoa Tamaš Bodoki za Rojters, dodajući da će pokušati pronaći nove donatore i povećati finansiranje putem crowdfunding-a.
Atlatszo, neprofitni medij osnovan 2011. godine, objavio je brojne istrage o korupciji, mađarskim oligarsima bliskim vlastima i trošenju sredstava EU, između ostalog. Bodoki je kazao da je USAID indirektno finansirao oko 10-15% njihovog budžeta u 2023. i 2024. godini.
Trampova odluka – prvo da zamrzne većinu sredstava koja USAID isplaćuje na 90 dana i da pošalje većinu osoblja na prinudni odmor, a zatim da od milijardera Ilona Maska zatraži smanjenje agencije – izazvala je haos za nevladine organizacije i humanitarne projekte širom svijeta.
Iako Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) raspodjeljuje milijarde dolara humanitarne pomoći, ona je takođe uključena u brojne druge projekte, uključujući one usmjerene na jačanje civilnog društva i demokratije širom svijeta.
USAID je krajem 2022. godine pokrenuo nove programe u centralnoj Evropi, podržavajući lokalne inicijative za jačanje demokratskih institucija i nezavisnih medija – na veliko nezadovoljstvo mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa, koji je podržao njegove poteze protiv agencije.
Iako je sudbina mnogih USAID programa i dalje neizvjesna, Trampova administracija je nagovijestila da ne smatra podršku novinarstvu u zemljama gdje grupe za ljudska prava tvrde da je sloboda medija ugrožena dobrim načinom trošenja novca američkih poreskih obveznika.
"Američka radikalna ljevica koristi novac američkih poreskih obveznika za finansiranje radikalno-lijevih političkih partija i medija širom svijeta", napisao je Mask na mreži Iks 29. januara. I Mask i Tramp su označili USAID kao "korumpiran", ne nudeći nikakve dokaze.
Trampovi potezi protiv USAID-a podstakli su Orbana da 7. februara izjavi kako želi eliminisati sve "strane mreže" NVO-a i medija koji su kritični prema njegovoj vlasti, što je izazvalo strahove da će ga to ohrabriti, kao i druge neliberalne vlade, da pojačaju pritisak na medije koje smatraju neprijateljskim.
"Novac iz inostranstva ne smije uticati na mađarsku politiku, i mi ćemo to zakonski sprovesti, a oni koji su saučesnici suočiće se s pravnim posljedicama", rekao je Orban, koji se suočava s izazovnim izborima 2026. godine, dok ekonomija zemlje posrće.
Orban je u proteklih 14 godina transformisao medijsku scenu Mađarske. Državni mediji su stavljeni pod potpunu kontrolu vlade, a nekoliko privatnih medija je zatvoreno ili prešlo u ruke vlasnika naklonjenih vlastima.
Stroga kontrola medija pomogla je Orbanu da u prethodne tri izborne trke odnese ubjedljive pobjede.
SLOBODA MEDIJA
U 2024. godini, Mađarska je zauzela 67. mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija, dok je 2010. godine, kada je Orban došao na vlast, bila na 23. poziciji. Njena trenutna pozicija je znatno lošija od one u Poljskoj ili Češkoj.
Gruzija i Bosna – dvije istočnoevropske zemlje koje su snažno pogođene Trampovim naporima da ugasi USAID – zauzele su 103. i 81. mjesto na listi slobode medija prošle godine.
Udruženje "Umbrella" sa sjedištem u Sarajevu, koje okuplja 13 neprofitnih medija posvećenih istraživačkom novinarstvu na Balkanu, jedna je od organizacija koje čekaju da saznaju hoće li se USAID donacije nastaviti nakon Trampove 90-dnevne finansijske obustave.
"Ako bi američke donacije medijima u Bosni i Hercegovini bile trajno obustavljene, neki od njih bi bili primorani da smanje obim svog rada… što bi značilo manje ozbiljnih priča o korupciji, organizovanom kriminalu i zloupotrebi moći", rekla je direktorica "Umbrelle" Milica Samardžić.
Paulina Milevska, istraživačica s Evropskog univerzitetskog instituta u Varšavi, takođe je upozorila da bi mediji koji izgube USAID finansiranje mogli biti primorani da smanje dublju analizu i istraživačke priče.
Iako je američka vlada dugo finansirala medijske organizacije širom svijeta, istočna Evropa je uvijek bila jedan od ključnih regiona, još od Hladnog rata, kada je CIA pomagala u osnivanju medija s ciljem uticanja na javno mnjenje protiv komunizma.
Mask je 9. februara pozvao na zatvaranje Radija Slobodna Evropa (RFE) – koji se finansira iz američkog budžeta nezavisno od USAID-a još od 1950. godine – rekavši da je to "relikt prošlosti". U odgovoru putem imejlu Rojtersu, RFE je odbio da komentariše.
Nakon zamrzavanja USAID sredstava, Evropska federacija novinara (EFJ) pozvala je evropske institucije i fondacije da se mobilišu u podršci medijskom pluralizmu i nezavisnom novinarstvu, navodeći da će Trampov potez izazvati "haos u medijskom ekosistemu više od 30 zemalja širom svijeta, uključujući mnoge evropske zemlje".
Među njima je i Gruzija, gdje desetine hiljada ljudi mjesecima protestuju protiv vlade koju vide kao pro-rusku i autoritarnu, a koja je obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji.
Među medijima pogođenim Trampovom odlukom je i engleski portal "OC-Media"P, koji je izgubio finansiranje za tri projekta podržana od USAID-a.
"Bez nezavisnog novinarstva, neće biti nikoga ko bi držao vlast odgovornom", rekao je njegov suosnivač Dominik Cagara.
( P.S. )