Mjesto gdje se stvara umjetnost u kamenu
Monografija Umjetničke kolonije Danilovgrad svjedočanstvo je bogate tradicije i projekat od velike važnosti za tu ustanovu, ocjenjuje direktor Andrija Radulović
Umjetnička kolonija Danilovgrad mjesto je gdje kamen postaje više od materijala - nosi duhovnu poruku prelazeći iz čvrstoće u slobodu forme... U ovom prostoru, skulptura postaje trajni dijalog između prirode, tradicije i umjetnosti, oblikovana kao simbol slobode i ljepote. Ova kolonija ostavlja neprocjenjivo nasljeđe budućim generacijama nadahnjujući nove umjetnike i čuvajući veze između prošlosti i budućnosti kroz umjetnost.
To je zapisao crnogorski vajar Adin Rastoder u monografiji Umjetničke kolonije Danilovgrad, koja je nedavno izašla iz štampe.
"Umjetnička kolonija u Danilovgradu od 1972. godine postaje središte skulptorskih zbivanja u Crnoj Gori okupljajući umjetnike iz cijelog svijeta, koji svoju kreativnost izražavaju kroz crnogorski kamen", podsjetio je Rastoder.
Na dvjesta stranica, monografija donosi fotografije skulptura koje su nastajale od 1973. do 2024. godine, kao i tekstove ministarke kulture Crne Gore Tamare Vujović, poslovnog direktora Umjetničke kolonije Danilovgrad Andrije Radulovića, istoričarke umjetnosti Ljiljane Karadžić, kustosa Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Vuka Vukovića...
Monografija je obogaćena i zapisima znamenitih ličnosti koji su posjetili Umjetničku koloniju Danilovgrad i ostavili zanimljive zapise o tome, među kojima su ambasadori Bugarske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, poznati umjetnici i visoki zvaničnici iz kulturnog i javnog života iz zemlje i inostranstva.
Fotografije za ovo izdanje uradio je Nenad Mandić, a dizajnom se bavio istaknuti crnogorski grafičar mr Mirko Toljić. Redakciju izdanja potpisuju još i Joveta Ljumović, mr Velibor Pavićević, mr Saša Stanišić, mr Aleksandra Pavićević, kao i Andrija Radulović koji je glavni i odgovorni urednik. Tekstove na engleski jezik preveo je dr Savo Kostić.
Recenzenti izdanja su renomirani umjetnik mr Zlatko Glamočak, prof. dr Saša Radojčić sa Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu i istoričarka umjetnosti mr Lucija Đurašković.
Monografija donosi i veliki broj fotografija vajara i drugih umjetnika koji su boravili i radili u Umjetničkoj koloniji Danilovgrad, kao i tekstove iz štampe, koji govore o životu i radu ove institucije koja danas ima status od posebnog značaja za kulturu Crne Gore. Monografiju upotpunjuju izjave, odnosno fragmenti tekstova mnogih poznatih ljudi iz kulturnog života i umjetnosti, domaćih, regionalnih, evropskih i svjetskih stvaralaca i kritičara, univerzitetskih profesora i akademika, koji govore o značaju Danilovgradske kolonije, a posebno su predstavljeni i crnogorski vajari, dobitnici godišnje nagrade za skulpturu "Drago Đurović".
U uvodnoj riječi Andrija Radulović ističe da je 1972. godine direktor danilovgradskog Centra za kulturu Ratko Puro Kovačević sa grupom umjetnika i kulturnih djelatnika, osnovao koloniju koja je u početku bila kolonija vajara, grafičara i slikara.
"Prvi učesnici kolonije bili su vajari Ante Gržetić, Stevan Luketić, Srdan Kovačević i slikar Božidar Pavićević Zodijak, a prvi sastanak umjetnika dogodio se 13. jula 1973. godine, na jedan od najvećih datuma crnogorske istorije. Posredstvom CANU, prvi put gostuju inostrani umjetnici u Danilovgradu i taj datum se uzima kao prvi korak internacionalizacije ove ustanove, čiji će Internacionalni simpozijum skulpture postati prepoznatljiv na čitavom Balkanu, kao jedna od najprestižnijih manifestacija ove vrste", podsjetio je Radulović.
Monografija je, ističe on, nastala s namjerom da se široj javnosti pruži uvid u sve one vrijednosti koje su stvarane u Umjetničkoj koloniji, čineći ih tako trajno zabilježenim.
"To je sve važno za sagledavanje pozicije savremene skulpture i njene relacije sa opšteevropskom i svjetskom likovnom scenom. To su razumjeli, podržali i pružili svesrdnu podršku Ministarstvo kulture i medija i Opština Danilovgrad", dodao je Radulović.
Ministarka Vujović u tekstu "Čuvar vizija i umjetničkih tragova vremena" primijetila je da Kolonija u Danilovgradu okuplja "umjetnike čije su duše ispunjene jedinstvenom muzikom boja i oblika".
Vuk Vuković dodaje da vajarska kolonija u Danilovgradu posvećeno i jednako profesionalno pažljivo prati kako se kreće i šta su preokupacije crnogorske savremene skulpture, njene različite pristupe, poetske svjetove, umjetnički univerzum iz svakog subjekta, koji prije svega gradi vajar.
Ljiljana Karadžić svjedoči da "divni maleni park skulptura, gotovo kao mitski grad gusto nastanjen okamenjenim, monumentalnim, čudnim stanovnicima sa tendencijom eksponencijalnog rasta, može se obuhvatiti jednim pogledom u svoj svojoj uzvišenoj ukupnosti, a potom okom posmatrača polako počinje da opaža pojedinačne radove uživajući u visoko estetizovanim formama".
"Ovdje su svoje kamene snove, svoje isklesane vizije ostvarili mnogi drugi umjetnici čija djela krase park Umjetničke kolonije i grad Danilovgrad, koji ima ambiciju da bude grad skulptura, jedinstven u Crnoj Gori, i bude prepoznat na svjetskoj mapi umjetnosti kao važno mjesto gdje se stvara umjetnost u kamenu i od kamena", zapisao je Radulović.
On je "Vijestima" saopštio da je protekla godina za Umjetničku koloniju Danilovgrad bila veoma dinamična i ispunjena nizom kvalitetnih programa, pored objavljivanja monografije, što naziva kapitalnim projektom.
"Predstoje nam i drugi projekti koje bi trebalo realizovati ove godine i nadamo se konstruktivnoj saradnji posebno oko rekonstrukcije zgrade Umjetničke kolonije i izgradnji kancelarija i apartmana za smještaj gostujućih umjetnika tokom trajanja simpozijuma", najavio je.
( Jelena Kontić )