Šef NATO-a: Stabilnost na Kosovu je u interesu svih u alijansi
NATO je povećao svoje prisustvo na Kosovu tokom 2023. godine, nakon porasta tenzija na sjeveru naseljenom većinskim srpskim stanovništvom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je stabilnost na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i u Srbiji u interesu svih, te da ne vidi razlog da vjeruje da može doći do dramatičnih promjena u vezi sa američkom posvećenošću zapadnoj vojnoj alijansi.
Ove komentare dao je tokom boravka u Bratislavi u Slovačkoj, kada su ga na debati sa studentima upitali da li vidi mogućnost ponovnog izbijanja sukoba na Kosovu, nakon što su se pojavile glasine da nova američka politika može dovesti do njihovog vojnog povlačenja.
"Dozvolite mi da budem potpuno jasan, prema onome što razumijem iz američkog sistema, oni su potpuno posvećeni NATO-u i trenutnim obavezama. Ali, hajde da vidimo šta će se dogoditi. Uvijek možemo imati promjene politika ili male prilagodbe koje se mogu desiti. Slovaci, Holanđani i drugi to rade. Ali, nemam razloga da vjerujem da će biti dramatičnih odluka. I generalno, na Zapadnom Balkanu moramo biti sigurni da držimo fokus na ovom regionu jer je stabilnost na Kosovu, stabilnost u Bosni i stabilnost u Srbiji u interesu svih nas", odgovorio je Rutte.
NATO ima mirovnu misiju na Kosovu od završetka rata. Trenutno, u okviru KFOR-a, na Kosovu je raspoređeno preko 4.600 vojnika iz 28 zemalja svijeta. Najveći broj njih dolazi iz Italije, zatim iz Sjedinjenih Američkih Država, Mađarske i Turske.
NATO je povećao svoje prisustvo na Kosovu tokom 2023. godine, nakon porasta tenzija na sjeveru naseljenom većinskim srpskim stanovništvom.
KFOR je treći nivo bezbjednosnog odgovora na Kosovu, poslije Kosovske policije i misije Evropske unije za vladavinu prava, EULEX-a. Ova misija, između ostalog, odgovorna je za bezbjednost granične linije između Kosova i Srbije.
U Slovačkoj, lider zapadne vojne alijanse govorio je i o parlamentarnim izborima na Kosovu, koji su održani 9. februara.
"Nedavno smo imali izbore na Kosovu. Konačni rezultat još nije finalizovan, ali je jasno da glavna stranka koja trenutno vlada Kosovom možda treba koaliciju. Hajde da vidimo kako će se to razvijati. Formiranje koalicija je dio normalnog demokratskog procesa", rekao je šef NATO-a.
Prema preliminarnim rezultatima, Pokret Samoopredeljenje premijera Albina Kurtija osvojio je 40,80 posto glasova, a slijedi ga Demokratska partija Kosova (PDK) sa 22,03 posto glasova, Demokratski savez Kosova (LDK) sa 17,63 posto glasova, koalicija Alijanse za budućnost Kosova (AAK) i Socijaldemokratske inicijative sa 7,46 posto glasova, dok je Srpska lista osvojila 4,61 posto glasova.
Na osnovu ovih rezultata nijedna stranka ne može formirati novu Vladu, za šta je potreban 61 glas u Skupštini od 120 poslanika.
Nakon završetka procesa glasanja, šef NATO-a izjavio je da će alijansa raditi sa onim ko bude vodio Kosovo.
Tokom događaja u Slovačkoj, Rute je govorio i o pažnji koju NATO posvećuje situaciji u Bosni i Hercegovini.
"Sigurno, znamo da postoje neka pitanja na koja moramo biti veoma pažljivi u Bosni, kao i u odnosima u regionu. Dakle, korak po korak, zaista se trudimo da održimo stabilnost i to je važno jer je to region sa istorijom nestabilnosti. Srećom, sada već mnogo godina imamo trajnu stabilnost u tom dijelu Evrope, na Zapadnom Balkanu, i moramo je očuvati", rekao je Rutte.
( Radio Slobodna Evropa )