Ambasador Gerasimenko za "Vijesti": „Ukrajina neće prihvatiti nametnuti mir”

Ne može biti trajnog i održivog mira pod pritiskom. Takav mir može biti zasnovan isključivo na poštovanju međunarodnog prava. Povratak svih teritorija koje je okupirala Rusija zahtijevaće mnogo vremena i napora, ali nema kompromisa po pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, izjavio je u razgovoru za “Vijesti” ambasador Ukrajine u Crnoj Gori, Oleg Gerasimenko.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije tačno tri godine, tadašnji predsjednik SAD Džo Bajden zauzeo je čvrst stav u znak solidarnosti sa Kijevom, izgradio snažan front evropskih saveznika i angažovao iskusne savjetnike da ekonomski i diplomatski izoluju Moskvu.

Za manje od mjesec dana na funkciji, novi predsjednik Donald Tramp je dramatično promijenio politiku SAD prema ratu, okončavši kampanju izolacije Rusije telefonskim razgovorom sa Putinom i pregovorima između visokih američkih i ruskih zvaničnika.

Ukrajina i evropske vlade nisu pozvane na pregovore prošlog utorka u Rijadu, što je povećalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i SAD mogli postići sporazum koji ignoriše njihove vitalne bezbjednosne interese.

Čak i prije pregovora, evropski političari su optužili Trampa da je prošle sedmice besplatno dao Moskvi određene povlastice, isključivši mogućnost članstva Ukrajine u NATO-u i rekavši da je iluzorno da Kijev vjeruje da može povratiti 20 odsto svoje teritorije koja je trenutno pod ruskom kontrolom.

“Vijesti” su pitale ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori kako ocjenjuje trenutnu situaciju i dešavanja.

Gerasimenko je istakao da su Ukrajinci više nego bilo ko zainteresovani za mir, ali da Ukrajina neće prihvatiti uslove koji joj se nameću.

“Izuzetno je važno razumjeti da u svim pregovorima mora biti poštovan princip - ništa o Ukrajini bez Ukrajine”, rekao je ambasador.

“Ovo sasvim realistično procjenjuju svi naši partneri. Mi smo žrtva agresije koja je pretrpjela ogromne gubitke i štete”.

Gerasimenko je kazao da Evropa treba da bude učesnik pregovora o završetku rata, što je jasno izjavio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, te da bi i u tom smislu bilo važno imenovati specijalnog predstavnika sa evropske strane.

“Očigledno je da su Sjedinjene Države strateški partner Ukrajine koji pruža veoma značajnu i kritično važnu pomoć Ukrajini, ali moraju se razmatrati i uzeti u obzir stavovi zemalja Evrope, uključujući garancije bezbjednosti i podršku Ukrajini. Na kraju, rat se odvija na evropskoj teritoriji, a njegov završetak direktno utiče na budućnost evropske bezbjednosti”.

On je istakao da stvarne bezbjednosne garancije moraju biti dio rješenja.

“Spremni smo za nastavak konkretne rasprave o ovom pitanju, s Amerikom i s Evropom”.

Prema njegovom mišljenju, treba uzeti u obzir i to da Rusija pokušava da unese razdor i haos u odnose između zapadnih partnera.

“Stoga nam je potrebno jedinstvo i maksimalno međusobno razumijevanje - Sjedinjenim Državama, Evropi i Ukrajini”.

Ambasador je oprezno govorio o odnosima sa novom američkom administracijom, rekavši da je ukrajinsko vojno-političko rukovodstvo posljednjih mjeseci sa njom imalo mnogo kontakata, te da se oni i dalje razvijaju.

“Treba naglasiti da je naš zajednički strateški cilj - pouzdan i održiv mir, a ne nesigurno primirje koje bi moglo biti narušeno za nekoliko godina. Postoje različite vizije puta do tog cilja, tako da se između Ukrajine i SAD-a odvija dinamičan i sadržajan rad u tom kontekstu”.

On je dodao da je posjeta specijalnog predstavnika predsjednika SAD Kita Keloga Kijevu u srijedu bila posvećena upravo tome da se američkim partnerima pokaže da rat ne može biti lako završen samo kroz sporazume, i da im se omogući da svojim očima vide trenutnu situaciju u Ukrajini.

“Ukrajinci su više nego bilo ko zainteresovani za mir, ali Ukrajina neće prihvatiti nametnute nam uslove. Ne može biti trajnog i održivog mira pod pritiskom. Takav mir može biti zasnovan isključivo na poštovanju međunarodnog prava. Jasno je da će povratak svih teritorija okupiranih od strane Rusije zahtijevati mnogo vremena i napora, uključujući i diplomatske, ali nema kompromisa po pitanju teritorijalnog integriteta Ukrajine”.

Memorandum iz 1994. nas nije zaštitio od agresije

Gerasimenko je rekao da Ukrajina ima 11 godina generalno negativnog iskustva pregovora sa Rusijom.

“Putin laže, nije promijenio svoje namjere da uništi Ukrajinu kao nezavisnu državu, on poštuje samo snagu. Ukrajina ne želi ponavljati stare greške koje vuku još od potpisivanja Budimpeštanskog memoranduma 1994. godine, koji nas 2014. godine nije nikako spasao od ruske agresije.

Ukrajina je prema tom sporazumu pristala da se odrekne nuklearnog oružja iz sovjetske ere u zamjenu za garancije nezavisnosti i suvereniteta unutar postojećih granica od strane Rusije, SAD i Velike Britanije.

“Upravo zato nam je potrebno nastavljanje snažne podrške, uključujući naoružanje i opremu, kao i pouzdane bezbjednosne garancije. Spremni smo učiniti sve što je u našoj moći, ali nastavljanje zapadne podrške je kritično važno za Ukrajinu”, kaže Gerasimenko.

On je govorio i o izazovima sa kojima se Ukrajina suočava u vojnom smislu.

“Ukrajinski narod je tokom tri iscrpljujuće godine odbrane svoje domovine od ruske sveobuhvatne oružane agresije dokazao cijelom svijetu svoju sposobnost da se uporno brani i odbranio je svoje pravo da bude suverena i demokratska država. Naša vojska je jasno pokazala da uz odgovarajuće snabdijevanje može nanijeti poraze brojno i resursno jačem protivniku. Ukrajinska vojska pokazuje izuzetnu efikasnost kada dobija dovoljnu materijalnu podršku. Posebno, Ukrajina je od početka sveobuhvatnog rata uspjela da oslobodi gotovo polovinu svoje teritorije koja je bila okupirana od strane Rusije, kao i očistiti zapadni dio Crnog mora od ruske flote. U isto vrijeme, razumijemo da je ovaj rat ne samo pitanje preživljavanja Ukrajine, već i pitanje sigurnosti cijele Evrope i očuvanja sistema međunarodnih odnosa zasnovanih na jasnim pravilima. I ne možemo biti sami u ovoj borbi, ulozi su veoma visoki”.

Gerasimenko je rekao da je situacija na frontu i dalje složena.

“Rusija troši značajne resurse na napade na naše pozicije, posebno na Istoku - pod udarom su Pokrovsk, Časiv Jar, Kupjansk. Neprijatelj koristi taktiku ‘topovskog mesa’, ne obraćajući pažnju na gubitke. Ukrajinska vojska herojski drži odbranu, zaustavlja napade, a na pojedinim pravcima - izvodi kontranapade. Takođe, ukrajinske snage kontrolišu dio Kurske oblasti, što je važan element buduće deokupacije ukrajinskih teritorija koje zauzima neprijatelj, kao i jačanja naših pregovaračkih pozicija”.

Ambasador je kazao da je sve više brutalnih ratnih zločina od strane Rusa i da se pojavljuje sve više video dokaza egzekucija ukrajinskih ratnih zarobljenika.

“Ovo nije samo kršenje zakona rata, ovo su zločini koji nemaju vremenska ograničenja. A na okupiranim teritorijama Ukrajine, ruske snage nastavljaju da čine masovne zločine protiv Ukrajinaca, protiv civilnog stanovništva”. Dodao je da međunarodne organizacije redovno informišu svjetsku zajednicu o ovim zločinima.

“Dakle, Ukrajina nastavlja borbu za svoju slobodu i nezavisnost uprkos složenosti situacije i brojčanoj nadmoći neprijatelja”.

Ne možemo stalno tražiti oružje

Ukrajinski narod je zahvalan svim partnerima za pruženu pomoć, posebno vojno-tehničku, istakao je Gerasimenko.

“Tokom posljednjih tri godine, vidjeli smo ogromne količine strane pomoći koja nam je donijela konkretne rezultate na bojištu i spasila brojne živote vojnika i civila, na primjer, sredstva PVO. Ali s obzirom na trenutnu situaciju, nikada nema dovoljno oružja. Ovo je izuzetno intenzivan rat. Osim toga, ovo su tehnološke trke u kojima ukrajinska vojska već ima jedinstveno iskustvo, nepoznato mnogim drugim svjetskim armijama. Važno je naglasiti da Ukrajina želi biti što je moguće nezavisnija od strane vojno-tehničke pomoći, ne možemo stalno tražiti oružje. Stoga smo aktivno razvili svoju vojnu industriju posljednje tri godine, koji već pokriva do 40 odsto potreba naše vojske (ostalih 60 odsto pokrivaju približno podjednako SAD i Evropa)”.

Prema njegovim riječima, Ukrajina je sada u boljoj formi nego 2022. godine, jer ima jaču vojnu industriju, njena ekonomija raste uprkos ratu, a ruska vojska nije tako jaka kao na početku sveobuhvatnog rata.

“U suštini, uspjeli smo stvoriti najborbeniju vojsku u Evropi. Međutim, u pozadini pojačavanja dobro poznate saradnje Rusije sa Sjevernom Korejom i Iranom, vrlo je aktuelno pitanje održavanja odgovarajuće dinamike isporuka od naših partnera u skladu s potrebama naše vojske”.

Povodom perspektive ulaska Ukrajine u NATO, Gerasimenko je rekao da je jasni strateški put ka postizanju članstva u Alijansi utvrđen u Ustavu države.

“Ovo je težnja i suvereno pravo Ukrajine. Upravo članstvo u NATO-u bi bilo najbolja, najjednostavnija bezbjednosna garancija za Ukrajinu kao dio sporazuma o okončanju trenutnog rata. Da, svjesni smo da neke članice NATO-a još uvijek zauzimaju oprezan stav po pitanju članstva Ukrajine u Alijansi. Sasvim razumijemo da je za to potreban konsenzus svih država saveznica. Ukrajina nastavlja konzistentno da obrazlaže svoju poziciju partnerima iz Alijanse. Ovo je dugotrajni posao, moramo strpljivo ići tim putem. Na kraju krajeva, još od Bukureštanskog samita NATO-a 2008. godine, zemlje članice Alijanse su donijele principijelnu odluku da će Ukrajina prije ili kasnije ući u NATO. I ta odluka je potvrđena tokom niza kasnijih samita Alijanse. Ovo pitanje će rješavati isključivo Ukrajina sa zemljama članicama Saveza, i nijedna treća zemlja ne smije uticati na taj proces”.

Evropljani da odbace pasivan pristup

Rusija je značajno povećala vojnu potrošnju i trenutno nadmašuje sve evropske vojne budžete zajedno. Na pitanje kako u sadašnjim okolnostima Ukrajina može doći do pobjede i šta bi trebalo da urade Evropljani da to omoguće, Gerasimenko je rekao:

“Očigledno je da je Rusija agresivno nastrojena i ne pokazuje nikakve praktične znakove deeskalacije niti želju da zaustavi rat. Ruski vojni budžet raste, a vojno-tehnička saradnja Rusije sa Sjevernom Korejom i Iranom nastavlja da se razvija. Imperijalne ambicije Moskve daleko prevazilaze granice Ukrajine. Nažalost, kako je pokazao ovaj rat, autokratije nešto efikasnije mobilišu ekonomiju za vojne potrebe”.

On je istakao da bi pobjeda za Ukrajinu bila pouzdan i pravedan mir, zasnovan na principima međunarodnog prava i Povelje UN, uz uvjerljive bezbjednosne garancije.

Ocijenio je da bi Evropa u tom pogledu trebalo da igra mnogo značajniju ulogu nego sada.

“Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je na ovogodišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji jasno pozvao evropske zemlje da odbace pasivan pristup i da aktiviraju svoju vojnu industriju, uključujući povećanje vojno-tehničke pomoći Ukrajini. Trenutno aktivno razgovaramo o tom pitanju s evropskim liderima. Ovo su najbolje investicije u kolektivnu bezbjednost Evrope. Ako želiš mir - pripremaj se za rat (Si vis pacem, para bellum). Svaka demokratija mora biti sposobna da se brani”.

Gerasimenko smatra da treba naglasiti hitnu potrebu jačanja uloge Evrope na međunarodnoj sceni.

“To je direktno povezano s neophodnošću da evropske zemlje preuzmu veću odgovornost za bezbjednost prvenstveno na kontinentu, ali i u globalnim razmjerama. Na taj način Evropa će značajno ojačati ne samo svoju poziciju u rješavanju ovog rata, već i svoju geopolitičku ulogu u svijetu koji prolazi kroz nestabilan period”.

Kao važan element opšte strategije, on je naveo pojačavanje pritiska sankcija do potpunog okončanja ruske agresije.

Kolosalni gubici

Gerasimenko je rekao da je Ukrajina u posljednje tri godine pretrpjela kolosalne gubitke i štetu čiji će efekte osjećati dugo nakon završetka rata.

“Teško je čak i do kraja pojmiti iz današnje perspektive užas tog obima razaranja koje je donijela ruska agresija, tim prije što ona i dalje traje. A to je samo materijalna dimenzija - još je teško procijeniti razmjere kolektivne psihološke traume koju je agresor nanio ukrajinskom narodu”.

On je istakao da Rusija nastavlja da zastrašuje i teroriše ukrajinsko civilno stanovništvo, napadajući kritičnu infrastrukturu i stambene četvrti raketama, višecijevnim raketnim sistemima, vođenim avionskim bombama i udarnim dronovima, što dovodi do velikih žrtava i razaranja među civilima.

“Od početka punog obima invazije, Rusi su ispalili preko 3 000 raketa S-300 na teritoriju Ukrajine. Tokom 2024. godine, ruska avijacija bacila je oko 40 000 vođenih avionskih bombi na položaje naših snaga i gradove u blizini fronta. Prema podacima UNHCR-a u Ukrajini, broj civilnih žrtava od vođenih avionskih bombi se u 2024. godini utrostručio, dok je broj ranjenih porastao šest puta u odnosu na 2023. godinu. Razlog tome je modifikacija ovog oružja, koja je omogućila Rusiji da pogađa gradove koji su ranije bili izvan njenog dometa”.

Gerasimenko je rekao i da ruska agresija uništava kulturnu baštinu Ukrajine u razmjerima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata.

“Oštećeno je ili uništeno 2 185 objekata kulturne infrastrukture, uključujući 784 biblioteke, 120 muzeja i galerija, 39 teatara, bioskopa i filharmonija, kao i 1 333 objekta kulturne baštine Ukrajine, među kojima su spomenici, monumentalna umjetnost i arhitektura”.

Što se tiče troškova za rat, ambasador je rekao da su oni ukupno dosegli 320 milijardi dolara, od čega su 120 milijardi platili Ukrajinci, a 200 milijardi EU i SAD, te da se sve to odnosi na pakete oružane pomoći.

Ipak, kako ističe, najteži su gubici ljudskih života. Nedavno je predsjednik Zelenski u intervjuu za NBC News izjavio da je Ukrajina izgubila 46 000 vojnika, dok su desetine hiljada zarobljene ili se vode kao nestale.

“Veliki izazov za Ukrajinu i njenu demografsku situaciju predstavlja i to što su zbog ruske oružane agresije milioni naših građana primorani da se nalaze u inostranstvu. Takođe, ne smije se zaboraviti ni odvratna ruska praksa prisilnog premještanja i otmica ukrajinske djece s okupiranih teritorija. Razmjere ove prakse su kolosalne”.

Partnerstvo sa Crnom Gorom na putu ka EU

Ambasador je kao ključni srednjoročni cilj naveo članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji.

“Otvaranje pregovora o pristupanju za nas ne znači samo integraciju, već i sveobuhvatnu modernizaciju i obnovu zemlje. Ukrajina ostaje posvećena reformskom kursu uprkos teškom ratnom periodu. Implementacija sedam preporuka Evropske komisije, koje se uglavnom odnose na Klaster 1 “Osnove”, stvorila je čvrstu osnovu za odluku Evropskog savjeta o početku pregovaračkog procesa. Odlučni smo da nastavimo sa temeljnim reformama. Visoko cijenimo pozitivnu procjenu napretka Ukrajine, prikazanu u Izvještaju Evropske komisije o proširenju za 2024. godinu, kao i političku podršku za otvaranje pregovaračkih klastera već početkom 2025”.

Gerasimenko je pomenuo da je u okviru zajedničkog panela na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 22. januara 2025. godine, kojem su prisustvovali premijeri Crne Gore i Hrvatske, ministar spoljnih poslova Ukrajine i evropska komesarka za proširenje, vođena zanimljiva diskusija posvećena daljem proširenju EU. Istakao je da je ključno to što se zemlje kandidati ne doživljavaju kao konkurenti, već isključivo kao partneri i da to stvara osnovu za dalji razvoj saradnje između država koje teže članstvu u EU.

“Budući da je Crna Gora lider u regionu i u posljednjem periodu bilježi značajne pozitivne rezultate u procesu evropskih integracija, važno je da se ovo uspješno iskustvo podijeli i sa drugim zemljama. Takođe, započeta diskusija u Davosu mogla bi se nastaviti u formatu ukrajinsko-crnogorskog dijaloga, s obzirom na to da su i Ukrajina i Crna Gora zainteresovane za razvoj partnerskih odnosa na evropskom integracionom putu i razmjenu iskustava u ovoj oblasti. Ukrajina iskreno podržava uspjeh Crne Gore na putu ka članstvu u EU”.

Mala zemlja velikog srca

Ambasador je kao pozitivne opisao trenutne odnose između Ukrajine i Crne Gore.

“Ukrajina i Crna Gora su oduvijek bili prijatelji. Nakon početka ruske sveobuhvatne oružane agresije, Crna Gora je to još jednom dokazala u praksi. Duboko smo zahvalni Crnoj Gori, njenim vlastima i narodu na pruženoj humanitarnoj i vojno-tehničkoj pomoći (koja je 2022. godine iznosila 10 odsto vojnog budžeta Crne Gore), kao i na dosljednoj političkoj podršci, uključujući i na svim međunarodnim platformama. Želim naglasiti da jasna pozicija Crne Gore u podršci Ukrajini, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kao i u osudi ruske agresije, ostaje nepromijenjena bez obzira na promjene vlada”.

On je posebno istakao humanitarni aspekt, odnosno “izuzetno srdačan” prijem brojnih ukrajinskih građana koji su bili primorani da u Crnoj Gori pronađu utočište.

“Crna Gora se ovdje pokazala kao mala zemlja velikog srca. Dostojanstvenim uslovima života Ukrajinaca u Crnoj Gori doprinijela je i jezičko-kulturna bliskost između naših naroda, kao i brojne sličnosti između slobodoljubivih istorijskih tradicija Ukrajinaca i Crnogoraca. Naravno, s vremena na vrijeme naši građani se suočavaju sa određenim izazovima, koji se uglavnom odnose na dokumente, smještaj ili pravna pitanja, ali imamo odlično uspostavljenu komunikaciju sa crnogorskim vlastima kako bismo ih rješavali”.

Ambasador je kazao da, u cjelini, Ukrajinci u Crnoj Gori ne nailaze na probleme sistemske ili šire prirode.

“Stoga će se Ukrajinci koji se vraćaju ili će se vratiti kući iz Crne Gore zauvijek sjećati vaše zemlje i naroda s toplinom i zahvalnošću. A to je važan temelj za dalje jačanje naših bilateralnih odnosa”, zaključio je Oleg Gerasimenko.

( Angelina Šofranac )