Prilika za dublju analizu

Da li da Milojkov i Slavenov projekat “Velje brdo” uzmemo kao bogomdano polazište za dublju analizu nužnosti povezivanja/uvezivanja lokalnog nasljeđa i savremenih globalnih tendencija - pitamo se mi

6370 pregleda2 komentar(a)
Maša Vlaović na otvaranju crnogorske postavke na XVIII Bijenalu arhitekture u Veneciji, 2023. godine, Foto: FB stranica Ministarstva kulture i medija Crne Gore

Crna Gora u Veneciju kreće/ Bez Zlatnoga lava se vrtat neće...

OK, krenimo redom...

Prvo je Vlada Crne Gore - slava joj i milost (Crnoj Gori, a ne Milojkovoj Vladi) - na 49. sjednici, održanoj 19. septembra prošle godine, usvojila “Informaciju o učešću Crne Gore na XIX Bijenalu arhitekture u Veneciji - la Biennale di Architettura 2025” - u kojoj stoji, između ostaloga, da Slaven Radunović, ministar - ispred Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine - imenuje dr Sonju Radović Jelovac - u to vrijeme v.d. generalne direktorice Direktorata za sprovođenje državnih smjernica u oblasti arhitekture - “za komesarku XIX Bijenala arhitekture u Veneciji”...

“U cilju unapređenja međunarodne prepoznatljivosti i imidža (! - op.a.)”, veli u Informaciji, “Crna Gora planira učešće i na predstojećem XIX Bijenalu arhitekture, koje će se održati od 10. maja do 23. novembra 2025. godine (u Veneciji - op.a.)”.

Ni slova o tome koliko su crnogorske postavke na prethodnim bijenalima arhitekture doprinijele međunarodnoj prepoznatljivosti i imidžu Crne Gore - majke naše - još od prvog nastupa davne... bješe li to 2004. godine?... pa do potonjeg nastupa, 2023. godine - a nema pomena ni o konkretnim strateškim opredjeljenjima po pitanju ukupnog predstavljanja naših arhitektonskih posebnosti, što bi se reklo, na bijenalima arhitekture u Veneciji - i uopšte na međunarodnom planu.

Sa otvaranja crnogorske postavke na XVIII Bijenalu arhitekture u Veneciji, 2023. godine foto: FB stranica quot;Ministarstvo kulture i medija Crne Gorequot;

“Neophodno je dodatno osnažiti učešće Crne Gore na važnim svjetskim manifestacijama i izložbama”, klicala je otud gospođa Maša naša svojevremeno - u vrijeme kad je žarila i palila crnogorskom kulturnom scenom kao ministarka kulture i još koječega u Vladi Dritana kapetana (Dritan kapetan, junak historije,/ On pred sobom tera švapske divizije!), “na kojima se predstavlja savremeno stvaralaštvo: EXPO, Bijenale umjetnosti u Veneciji (! - op.a.), art marketi, referentne svjetske izložbe, sve u cilju prezentacije potencijala crnogorskog sektora kulture i stvaranja uslova za njihovu (misli se, vjerovatno, na “kulturne aktere, institucije i organizacije civilnog društva” - op.a.) promociju i konkurentnost na širem nivou”.

Bijenale umjetnosti može, veli naša Maša, moja (bivša) kolegica sa Fakulteta umjetnosti UDG, ali zato o Bijenalu arhitekture ni pomena - što je u savršenom sazvučju sa stavom Neše zvanog Dekan - Neše dekana FU UDG - da arhitektura nema ama baš ništa zajedničko sa umjetnošću - što upućuje na zaključke o udruženom djelovanju Maše naše i Neše Dekana usmjerenom u pravcu brisanja arhitekture sa repertoara Fakulteta umjetnosti UDG - neisplaćeni honorarčić za moje učešće u nastavi na FU UDG u prošlom semestru (500 eura) - bolje da ne pominjem - da mi se Neša Dekan ne naljiti (ne daj bože...).

Dakle, Slaven nije imenovao gospođu Radović Jelovac za komesarku XIX Bijenala arhitekture u Veneciji - nego za komesarku crnogorskog nastupa na XIX Međunarodnoj izložbi arhitekture - Bijenale u Veneciji 2025 (La 19. Mostra Internazionale di Architettura della Biennale di Venezia 2025) - što i nije toliko bitno, naravno - jer je Milojkova Vlada već 10. oktobra, na 52. sjednici, konstatovala da je gospođa Radović Jelovac povukla nogu iz Slavenovog Ministarstva - što sam (ja) zdušno pozdravio, bez obzira na to što mi ni do dana današnjega nije jasno što je gospođa Radović Jelovac, koju izuzetno cijenim i poštujem, radila kod Slavena tih par mjeseci - ili koliko već - i čemu li se samo nadala...

Kako bilo, Milojkova Vlada je, časa ne časeći, već na sljedećoj sjednici, 53. po redu, održanoj 17. oktobra, odredila gospođu ... kako li se zvaše, falim te bože ... za v.d. generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte u Slavenovom Ministarstvu - što će reći da je gospođa ... kako li se zvaše ... imenovana i za komesarku crnogorskog predstavljanja na XIX Bijenalu arhitekture u Veneciji - po automatizmu (što bi rekli DPS-ovci).

Komesarka našega nastupa na predstojećem Bijenalu arhitekture imenovana je, dakle, sredinom oktobra prošle godine - a Ministarstvo kulture i medija bratske nam Republike Hrvatske je (još) 21. lipnja (juna) objavilo Javni poziv za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu - 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture - da bi (već) 24. rujna (septembra) objavilo rezultate Javnog poziva: Ida Križaj Leko je izabrana za povjerenicu hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu - ispred projekta naslovljenog “Inteligencija grešaka/Intelligence of Errors” - autorskog tima: Ana Boljar, Jana Čulek, Iva Peručić, Marko-Luka Zubčić, Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić - molim lijepo.

Čemu tolika žurba u susjednom nam dvorištu, ne znam - po tom pitanju bih se morao obratiti Ministarstvu kulture i medija RH - a odmah zatim i našoj gospođi komesarki... kako li se zvaše... ali mi nešto nije do toga u ovom trenutku - a i teško da bih time doprinio širenju i jačanju svijesti o značaju Bijenala arhitekture u Veneciji, kao institucije, po pitanju unapređenja međunarodne prepoznatljivosti i imidža Crne Gore - slava joj i milost...

Kako bilo, gospođa ta i ta, komesarka, odapela je ispred Slavenovog Ministarstva, fanfare molim: Javni poziv za kustosa (kuratora) crnogorskog paviljona na XIX Bijenalu arhitekture u Veneciji - (tek) 6. decembra prošle godine.

“U crnogorskom kontekstu”, veli u Javnom pozivu, “tema Intelligens (Intelligens. Natural. Artificial. Collective - op.a.) pruža priliku za dublju analizu (dublju analizu! - molim vas! - op.a.) načina na koji se arhitektonska praksa može razvijati kroz sintezu lokalnog nasljeđa i savremenih globalnih tendencija (da li da Milojkov i Slavenov projekat “Velje brdo” uzmemo kao bogomdano polazište za dublju analizu nužnosti povezivanja/uvezivanja lokalnog nasljeđa i savremenih globalnih tendencija - pitamo se mi - op.a.). Ova tema postavlja ključna pitanja o inteligenciji prostora koji kreiramo (o inteligenciji prostora koji ne kreiramo mi - arhitektice mlade - mnogo mlade, mnogo slatke - i jednako mladi i jednako slatki arhitekti mladi - nego ga kreiraju perjanice naše arhitektonskourbanističke struke - skoro pa ugašene, da ne kažem ugašene - u bliskom sadejstvu sa tzv. nosiocima odlučivanja - ali o tome u nekom od narednih brojeva - op.a.) - bilo kroz održive intervencije u prirodnom okruženju (! - op.a.), revitalizaciju arhitektonskog i kulturnog nasljeđa (! - op.a.) ili projektovanje urbanih prostora koji su inkluzivni i responzivni prema potrebama zajednice (! - opet Velje brdo, pretpostavljam - op.a.).”

I sad se mi pitamo (kao) - ko bi se (pri zdravoj pameti) odazvao na Javni poziv za kuratora crnogorskog paviljona na XIX Bijenalu arhitekture u Veneciji - osim u slučaju da postoji neki latentni momenat...

Ispucah...

Nastavak, ako ne u narednom - onda u nekom od narednih brojeva...