Predlog odluke: Skupština RS odbacuje postupak protiv Dodika, zakonom ograničava rad institucija BiH
Narodna odluka RS donijeće zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužilaštva i Suda BiH, SIPA i OBA, kao vanustavnih institucija na području RS
Narodna skupština bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv institucija RS i donijeće zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužilaštva i Suda BiH, SIPA i OBA, kao vanustavnih institucija na području RS, piše u predlogu odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz odluka i postupaka institucija BiH.
Prema predlogu odluke, Narodna skupština RS odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona koje je u okviru svoje ustavne nadležnosti donijela ta skupština kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, prenosi agencija Srna.
Predlogom odluke Narodne skupštine, odbija se i postupak pred Sudom BiH protiv vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, zbog objavljivanja zakona koji su proglašeni na osnovu Ustava RS, jer su obojica, kako se navodi, u obavljanju svojih dužnosti postupali u skladu sa Ustavom RS i Zakonom o objavljivanju zakona i drugih propisa RS.
„Narodna skupština odbacuje i ne prihvata sve radnje koje su u ovom postupku sproveli Tužilaštvo i Sud BiH, kao neustavne, nezakonite i suprotne međunarodnom pravu“, navedeno je u predlogu odluke.
Dodaje se da je presuda donijeta u ovom predmetu „ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice, a iz razloga što je zasnovana na protivpravnom djelovanju njemačkog državljanina Kristijana Šmita“.
Ovim predlogom, parlament RS odbacuje sve radnje, postupke, odluke, kao i sve druge akte Šmita koji, kaže se u predlogu odluke, nije imenovan za visokog predstavnika za BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, i to po dva osnova.
„Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10, aktom Narodne skupštine od 10. marta 2021. godine je odbila postavljenje bilo kog novog visokog predstavnika nakon ostavke Valentina Incka. Savet bezbjednosti UN je odbio da potvrdi Šmita kao visokog predstavnika koga je na predlog Njemačke navodno imenovala grupa ambasadora nekoliko zemalja koji su akreditovani u Sarajevu, koji su time mešajući se u unutrašnja pitanja BiH kao zemlje domaćina, grubo prekršili Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. U skladu s navedenim, postupanje po osnovu akata subjekta koji nije legalno izabran za visokog predstavnika za BiH, koji nadalje nema nikakva ovlašćenja po osnovu međunarodnog prava, proptivpravno je, te su sva njegova pismena, ništava i pravno neobavezujuća za bilo koga“, piše u predlogu tog dokumenta.
U tom dokumentu je navedeno da visoki predstavnik, kao stranac i pojedinac, i kao punomoćnik i pomagač strana potpisnica, Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma nije dobio izvršna ovlašćenja, a pogotovo nije dobio zakonodavna ovlašćenja, jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom BiH prema kome je „BiH demokratska država koja funkcioniše u skladu s vladavinom prava i ima slobodne i demokratske izbore“.
„Republika Srpska će dosljedno, poštujući član 3.3 Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, po kojoj će se entiteti i svi njihovi delovi u potpunosti pridržavati Ustava BiH, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koje nisu u skladu s njim, donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo delovanje i postupanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, kao vanustavnih institucija na području Republike Srpske“, navedeno je u predlogu odluke.
Ovim predlogom se zadužuje Vlada RS da obezbijedi materijalno-tehničke uslove za preuzimanje u institucije RS svih predstavnika srpskog konstitutivnog naroda i predstavnike RS na nivou BiH, kao i svih zaposlenih iz reda srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH.
„Do donošenja zakona kojim se reguliše rad vanustavnih institucija BiH i pratećih propisa, ne priznaje se djelovanje ovih institucija na teritoriji Republike Srpske“, piše u predlogu odluke.
Republika Srpska poziva FBiH, kao drugu stranu potpisnicu Aneksa četiri, da se u roku od 30 dana izjasni o vraćanju na dosljednu primjenu Ustava BiH kao međunarodnog ugovora. Republika Srpska će se, kaže, u istom roku izjasniti o odgovoru Federacije BiH.
„U slučaju da se FBiH ne izjasni o dosljednoj primjeni Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, Republika Srpska će, kao strana ugovornica, preduzeti korake u skladu sa Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora i drugim aktima međunarodnog prava“, piše u tom dokumentu.
Tačkom devet predloga odluke se obavezuju svi organi i institucije RS, kao i svi predstavnici RS u organima na nivou institucija BiH na striktno poštovanje ove odluke, koja će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
( B.H. )