Između divljenja i razočaranja: Poljska muku muči s Trampom

Poljski predsjednik Andžej Duda pošto-poto je želio da baš on bude prvi evropski lider koji će se sastati sa novim američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Njih dvojicu povezuje blizak odnos iz Trampovog prvog mandata (2017-2021), tokom kojeg je Duda imao ekskluzivan pristup američkom predsjedniku. Čak je i tokom predizborne kampanje 2024. Duda demonstrativno posjetio Trampa. Međutim, nije svaki dan Božić, tako da se ova Dudina posjeta Sjedinjenim Državama pretvorila u fijasko.

Tramp je svog poljskog gosta u subotu, 22. februara 2025. godine, ostavio da čeka sat i po, nakon čega mu je posvetio manje od deset minuta za razgovor. Takođe, sastanak nije održan u Bijeloj kući, već na marginama Konferencije konzervativno političke akcije (CPAC) u blizini Vašingtona.

Nestrpljivi Duda

Televizijske kamere uživo su prenosile kako Duda nestrpljivo čeka u VIP-salonu na američkog predsjednika koji kasni. Nakon toga je poljski predsjednik iz prvog reda aplaudirao Trampovom govoru na konferenciji CPAC. Tokom govora, Tramp je nazvao Dudu „fantastičnim čovjekom“ i pohvalio ga zbog toga što je 84 odsto Poljaka koji žive u SAD glasalo za njega.

Međutim, razlika u odnosu na prijem koji je u ponedjeljak 24. februara u Bijeloj kući imao francuski predsjednik Emanuel Makron je ogromna: gost iz Pariza primljen je uz sve diplomatske počasti, pred kamerama i novinarima, u Ovalnom kabinetu. Nakon toga, održana je i zajednička konferencija za novinare.

„To je bilo poniženje i hladan tuš za poljskog predsjednika“, napisao je Jacek Nižnikjevič u listu Ržečpospolita. Tramp je, tvrdi on, Dudu tretirao kao „hromu patku“ (lame duck), odnosno političara koji odlazi sa vlasti i više nema uticaja u svojoj zemlji. „U novom svijetu Donalda Trampa, Poljska iz američke perspektive nije ni subjekt, a kamoli ključni igrač“, navodi list.

Međutim, na konferenciji za novinare poslije sastanka sa Trampom, Duda je pokušao da ostavi utisak da je posjeta ipak bila uspješna. Izjavio je da SAD planiraju da pojačaju, a nikako da smanje svoje vojno prisustvo u Poljskoj i da mu je Tramp poručio da se „ne brine", jer je Poljska jedan od najvjernijih američkih saveznika.

Duda je izbjegavao bilo kakvu kritiku Trampa, a šef njegovog kabineta, Marćin Mastalarek je po povratku iz Vašingtona izjavio: „Postigli smo sve što smo željeli.“ On je tvrdio da je sastanak bio „veoma dobar“. I direktor Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM) Jaroslav Cvjek-Karpovič branio je Dudu, ističući da je susret bio važan, jer je „kod Trampa svaka sekunda bitna“.

Poljska u nezavidnoj situaciji

Ali, za mnoge ipak neuspješna posjeta oslikava dilemu u kojoj se Poljska trenutno nalazi. Kao država na istočnom krilu NATO, Poljska u Americi vidi najvažnijeg, ako ne i jedinog pouzdanog garanta svoje bezbjednosti. Istovremeno, Poljska od prvog dana podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije – bez obzira na to ko je na vlasti u Varšavi. Jer, u Poljskoj se imperijalni planovi Vladimira Putina doživljavaju kao egzistencijalna prijetnja.

Novi Trampov kurs prema Ukrajini i njegovi pomirljivi gestovi prema Putinu izazivaju zabrinutost u Poljskoj. Trampova bliskost s Rusijom i njegova kritika Ukrajine dovode Dudinu konzervativnu partiju Pravo i pravda (PiS) u nezgodnu poziciju – između divljenja Trampu i lojalnosti Ukrajini.

Kačinjski brani Džej Di Vensa

Nakon mnogih kritika iz svijeta na račun govora američkog potpredsjednika Džej Di Vensa na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, lider PiS Jaroslav Kačinjski stao je u njegovu odbranu. „Poljska ima izbor: ili će postati lider evropskog zbližavanja s Trampovom administracijom, ili će inspirisati antiaameričke snage u Evropi“, rekao je Kačinjski. Dodao je da poljski premijer Donald Tusk „pokazuje da bi radije bio lider antiameričke pobune u Evropi“.

Istina je da se Tuskova centristička vlada teško nosi s novom američkom administracijom. Zato je Tusk 17. februara 2025. učestvovao na konferenciji u Parizu koju je sazvao Makron, gdje su evropske zemlje raspravljale o tome kako da odgovore ako SAD obustave podršku Ukrajini. Ipak, poljska vlada nema namjeru da prekine dobre odnose s Vašingtonom.

Poljska – primjer u odbrani

Nova američka administracija ipak pokazuje određene simpatije prema Poljskoj. Američki ministar odbrane Pit Hegset sredinom februara prvo je posjetio Varšavu i nije štedio pohvale. Poljska je, rekao je, država koja najbolje razumije SAD i mogla bi da bude most između Amerike i Evrope.

I američki specijalni izaslanik za Ukrajinu, general Kit Kelog, prvo je otišao u Varšavu, prije nego što je krenuo za Kijev. Poljska važi za uzornog NATO-saveznika – ove godine planira da izdvoji 4,7 odsto BDP za odbranu, a na njenoj teritoriji je stacionirano više od 10.000 američkih vojnika. SAD su i glavni dobavljač naoružanja za poljsku vojsku, dok je Poljska ključni logistički centar za snabdijevanje Ukrajine zapadnim oružjem.

SAD ostaju garant poljske bezbjednosti

Iz poljske perspektive, SAD ostaju ključni garant bezbjednosti. Međutim, nedavne izjave lidera njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i vjerovatnog budućeg kancelara Fridriha Merca, izazvale su zabrinutost u Varšavi. Merc je nakon izbora rekao da mu je prioritet jačanje evropske samostalnosti od SAD i da je pitanje da li će NATO uopšte opstati u sadašnjem obliku.

Ipak, u jednom su poljska vlada i opozicija saglasne: nijedan poljski vojnik ne bi trebalo da učestvuje u mirovnoj misiji u Ukrajini. Uoči predsjedničkih izbora u maju i junu, pritisak javnosti je preveliki. Prema anketi instituta IBRiS, 76,2 odsto Poljaka protivi se slanju vojnika, dok samo 17,8 procenata podržava tu ideju.

Bez obzira na poniženje u Vašingtonu, Duda ostaje vjeran Trampu. „Tramp neće prodati Ukrajinu“, izjavio je poljski predsjednik za televiziju Polsat News u ponedjeljak uveče.

( Deutsche Welle )