Izrael odbija povući vojsku iz strateškog koridora u Gazi

Izrael se neće povući iz strateškog koridora u Pojasu Gaze kako je zahtijevano prekidom vatre, rekao je zvaničnik za Asošieted Pres 27. februara.

Izraelsko odbijanje da povuče trupe moglo bi izazvati krizu s Hamasom, kojeg Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i druge zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

To bi moglo izazvati i krizu s ključnim posrednikom u pregovorima Egiptom u osjetljivom trenutku za krhko primirje, navodi ova novinska agencija.

Nekoliko sati ranije, Hamas je predao posmrtne ostatke četiri taoca u zamjenu za više od 600 palestinskih zarobljenika, što je posljednja planirana zamjena u prvoj fazi prekida vatre, koja završava ovog vikenda.

Razgovori o drugoj i težoj fazi tek trebaju započeti.

Mnogo bi moglo zavisiti od posjete Stiva Vitkofa, izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok, koji se očekuje u regiji sljedećih dana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu u međuvremenu je u kratkoj izjavi rekao da šalje pregovarače u Kairo, ne iznoseći dodatne pojedinosti.

'Očito kršenje'

Izraelski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti u skladu s propisima, rekao je da vojska mora ostati u takozvanom Filadelfijskom koridoru, na strani Gaze na granici s Egiptom, kako bi spriječila krijumčarenje oružja.

Odvojeno, ministar odbrane Izrael Kac rekao je na sastanku s lokalnim čelnicima da je vidio tunele ispod granice tokom nedavne posjete koridoru, bez pružanja dokaza ili elaboriranja izraelskih planova.

Egipat kaže da je prije nekoliko godina uništio tunele za krijumčarenje sa svoje strane i uspostavio vojnu tampon zonu kako bi zaustavio krijumčarenje.

Hamas je rekao da bi svaki pokušaj Izraela da zadrži tampon zonu u Filadelfijskom koridoru bio "očito kršenje" sporazuma o prekidu vatre.

Grupa kaže da je pridržavanje sporazuma jedini način da Izrael osigura oslobađanje desetak talaca koje Hamas još drži u Gazi.

Izrael bi trebao započeti povlačenje s Filadelfijskog koridora u subotu, posljednjeg dana prve faze, i završiti ga u roku od osam dana.

Nije bilo momentalnih komentara iz Egipta, koji se protivi bilo kakvoj izraelskoj prisutnosti na strani svoje granice s Gazom.

Identifikovani ostaci četiri taoca

Za posmrtne ostatke razmijenjene u četvrtak potvrđeno je da pripadaju Ohadu Yahalomiju, Itzaku Elgaratu, Šlomu Mancuru i Tsačiju Idanu, prema Forumu talaca i nestalih porodica koji zastupa porodice zarobljenika.

Mancur (85) ubijen je u Hamasovom napadu 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat, a njegovo je tijelo odneseno u Gazu. Izrael je rekao da su ostala trojica ubijena u zatočeništvu, ne navodeći detalje.

"Srce nas boli nakon što smo primili gorku vijest", rekao je izraelski predsjednik Isak Hercog.

"U ovom bolnom trenutku, postoji neka utjeha u spoznaji da će biti dostojanstveno položeni u Izrael", dodao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Makron rekao je da dijeli "ogromnu bol" s porodicom i voljenih Jahalomija, koji je imao francusko državljanstvo.

Hamas je potvrdio da je više od 600 zatvorenika oslobođeno tokom noći. Većina su bili zatvorenici vraćeni u Gazu, gdje su uhapšeni nakon napada 7. oktobra i zadržani bez podizanja optužnice.

Radost zbog povratka oslobođenih zatvorenika

Neki od oslobođenih palestinskih zatvorenika pali su na koljena u znak zahvalnosti nakon što su se iskrcali iz autobusa u gradu Kan Jounisu na jugu Gaze. U gradu Beitunija na Zapadnoj obali desetine zatvorenika dočekalo je mnoštvo rodbine i ljudi.

Oslobođeni zatvorenici nosili su košulje koje im je dala izraelska zatvorska služba s porukom na arapskom o progonu neprijatelja. Neki od zatvorenika bacali su košulje na zemlju ili ih zapalili.

Izrael je u subotu odložio oslobađanje zatvorenika zbog Hamasove prakse da taoci paradiraju pred gomilom i kamerama tokom njihovog oslobađanja.

Izrael, zajedno s zvaničnicima Crvenog krsta i UN-a, nazvao je ceremonije ponižavajućim za taoce.

Hamas je predao četiri tijela Crvenom krsta u Gazi tokom noći bez javne ceremonije.

Zatvorenici koji su oslobođeni u četvrtak uključivali su 445 muškaraca, 21 tinejdžera i jednu ženu, prema popisima koje su podijelili palestinski zvaničnici na kojima nije navedena njihova dob.

Oko 50 Palestinaca pušteno je na okupiranu Zapadnu obalu i istočni Jerusalim u ovoj rundi, dok su desetine bili osuđeni na doživotni zatvor zbog smrtonosnih napada na Izraelce.

Primirje u opasnosti

Posljednja primopredaja bila je planirana u prvoj šestodnevnoj fazi prekida vatre, koja ističe ovog vikenda. Hamas je vratio 33 taoca, uključujući osam tijela, u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zarobljenika.

Trampov izaslanik Vitkof rekao je da želi da strane pokrenu pregovore o drugoj fazi. Ti su razgovori trebali započeti u prvoj sedmici februara.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je vratiti sve taoce i uništiti vojne i upravljačke sposobnosti Hamasa, koji i dalje kontrolišu Gazu. Trampova administracija podržala je oba cilja.

Ali nejasno je kako bi Izrael uništio Hamas bez nastavka rata, a Hamas vjerojatno neće osloboditi preostale taoce - svoje glavne pregovaračke adute - bez trajnog prekida vatre.

Prekid vatre, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Država, Egipta i Katara, okončao je 15-mjesečni rat koji je izbio nakon Hamasovog napada na jug Izraela 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca. Oko 250 ljudi je uzeto za taoce.

Ako se potvrdi identitet četiri tijela, to znači da je u Gazi ostalo 59 zarobljenika, od kojih se vjeruje da su 32 mrtva. Gotovo 150 ih je oslobođeno u okviru sporazuma o prekidu vatre ili drugih dogovora, dok su desetine tijela izvukle izraelske snage, a osam zarobljenika spašeno je živo.

U izraelskoj vojnoj ofenzivi ubijeno je više od 48.000 Palestinaca, prema palestinskim zdravstvenim službama koje kontroliše Hamas, koji ne prave razliku između smrti civila i boraca, ali kažu da su više od polovine mrtvih žene i djeca.

Borbe su raselile oko 90 posto stanovništva Gaze i desetkovale infrastrukturu i zdravstveni sistem.

( Radio Slobodna Evropa )