Suočen sa američkim zaokretom, Makron pokreće debatu o "evropskom nuklearnom kišobranu"
Francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekorni izjavio je da će nuklearno odvraćanje "ostati francusko – od projektovanja i proizvodnje naoružanja do njihove primjene odlukom predsjednika Republike", ali je naglasio da vitalni interesi Francuske uključuju i evropsku dimenziju
Suočen sa spektakularnim zbližavanjem SAD pod Donaldom Trampom i Rusije pod Vladimirom Putinom, predsjednik Francuske Emanuel Makron ponovo je pokrenuo debatu o veoma osjetljivoj ideji "evropskog nuklearnog kišobrana", koja dijeli političku scenu i koju ekstremna desnica već osporava.
Predsjednik Francuske, koja je zajedno s Velikom Britanijom jedna od dvije nuklearne sile u Evropi, izrazio je spremnost da pokrene diskusiju o evropskom nuklearnom odvraćanju nakon sukoba između predsjednika SAD i Ukrajine, Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, u petak u Vašingtonu.
Ta rasprava izazvala je strahove od ukidanja američke pomoći Ukrajini i istorijskog raskida saveza SAD sa evropskim zemljama.
Makron je odgovorio budućem njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu, koji smatra da Evropa mora da se pripremi za "najgori scenario" – NATO bez američke garancije bezbjednosti, uključujući i nuklearnu zaštitu.
Međutim, liderka francuske ekstremne desnice Marin Le Pen ocijenila je da Vašington ipak ostaje saveznik Francuske u NATO-u, vojnom savezu evropskih zemalja, SAD i Kanade.
"Da li izlazimo iz NATO-a? Ne, naravno da ne", rekla je Marin Le Pen, dodajući da "nisu razumni oni koji to misle".
Francusko nuklearno odvraćanje mora da ostane "francusko" i "ne smijemo ga dijeliti", poručila je ona danas na marginama Sajma poljoprivrede, umanjujući značaj napete rasprave između američkog predsjednika i njegovog ukrajinskog kolege u Ovalnom kabinetu.
"To je sasvim normalno, jer je put do mira težak", dodala je liderka ekstremne desnice.
Francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekorni izjavio je da će nuklearno odvraćanje "ostati francusko – od projektovanja i proizvodnje naoružanja do njihove primjene odlukom predsjednika Republike", ali je naglasio da vitalni interesi Francuske uključuju i evropsku dimenziju.
Ne komentarišući direktno pitanje nuklearnog odvraćanja, lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon ocijenio je na svom blogu da je neophodno "suprotstaviti se evropskoj odbrani".
Melanšon smatra da su Evropljani, kroz sukob Trampa i Zelenskog, dobili ono što su zaslužili.
"Prekoatlantska servilnost Evropljana plaćena je prezirom, koji ih ostavlja zamrznute od straha", ocijenio je Melanšon.
Nije iznenađujuće da ideju zajedničkog nuklearnog odvraćanja podržavaju političke snage u Francuskoj koje su najviše proevropski orijentisane, uključujući centrističke partije.
Međutim, scenario evropskog nuklearnog odvraćanja suočava se s brojnim preprekama, uključujući autonomiju u donošenju odluka, na kojoj Francuska insistira u ovoj oblasti.
Od svog nastanka 1960-ih, francusko nuklearno odvraćanje, koje je utemeljio general Šarl de Gol, bilo je potpuno nezavisno i zasnovano na procjeni jednog čovjeka – predsjednika Republike – o prijetnji vitalnim interesima zemlje.
Makron je u februaru 2020. godine istakao "autentičnu evropsku dimenziju" francuskih vitalnih interesa, što je izazvalo rasprave.
Ideja o evropskom nuklearnom odvraćanju takođe postavlja pitanje kredibiliteta francusko-britanskog nuklearnog kišobrana.
Prema podacima instituta SIPRI, Francuska posjeduje 290 nuklearnih bojevih glava, Velika Britanija 225, dok SAD imaju 3.708.
( BETA )