Turska: Veliki broj trovanja nelegalnom rakijom

Konzervativne vlasti u Turskoj žestoko oporezuju alkoholna pića. Zbog toga mnogi posežu za ilegalno proizvedenom rakijom i drugim pićima. A zato raste broj trovanja i smrtnih slučajeva.

Raki, turska rakija sa anisom, duboko je ukorijenjena u turskom društvu i kulturi. Za zajedničkom trpezom se sjedi satima, smije se i pjeva uz tu rakiju.

Brojni turski pjesnici kao što je Orhan Veli Kanik ostavili su poetski trag povezanosti s tim tradicionalnim napitkom. Orhan je svojedobno zapisao da bi želio da bude riba u flaši s rakijom.

Kraljica turskog popa Sezen Aksu posvjetila je tradicionalnoj turskoj rakiji sa anisom pesmu „Jesmo li opet cvijeće“. Čak je i osnivač moderne Turske, Mustafa Kemal Ataturk, bio poznat po svojim rakijskim večerima s prijateljima i umjetnicima.

Međutim, u poslednjih nekoliko godina sve su češća trovanja alkoholom. Najveći broj slučajeva zabiježen je u velikim gradovima, Istanbulu, Ankari i Izmiru, ali i u turističkim regionima.

Ove godine broj smrtnih slučajeva zbog otrovnog alkohola posebno je veliki. Već je umrlo 160 osoba.

Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja naveo je da je do kraja februara zaplijenjeno 648.000 litara ilegalno proizvedene rakije, votke, džina, viskija. Uhapšeno je 560 ljudi.

U Turskoj su alkoholni napici skupi zbog velike poreske stope. Flaša rakije košta 35 evra. U zemlji u kojoj je minimalna plata 572 evra, mnogim ljudima je konzumiranje alkohola nedostupno. U Njemačkoj je npr. turska rakija mnogo povoljnija – litar košta između 12 i 18 evra.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova upozorava

Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu, kao i njemački stručnjaci, upozoravaju na opasnost konzumiranja ilegalno proizvedenog alkohola u Turskoj.

Turistima koji odlaze na odmor u Tursku savjetuje se da budu izuzetno oprezni prilikom konzumiranja alkohola. Treba obratiti pažnju na originalno pakovanje pića, kao i na to da je na čepu flaše plavo-tirkizna akcizna traka neoštećena.

Turska nevladina organizacija „Platforma za posmatranje politike alkohola“, na platforimi Iks objavila je dodatne savjete. Trebalo bi izbjegavati restorane koji nude neograničeno konzumiranje alkohola i uputno je da se naruči začepljena flaša da bi je gost sam otvorio, kako bi se uvjerio da je originalna traka neoštećena.

Osnovni uzrok trovanja alkoholom je upotreba jeftinog metanola koji se umjesto etanola mješa s alkoholnim pićima. Džagin Tan Eroglu koji radi za „Platformu“ naglašava da se takav alkohol po mirisu, boji i ukusu ne razlikuje od normalnog alkohola.

Metanol je izuzetno otrovan i može da dovede do poremećaja vida, povraćanja, omamljenosti i zakazivanja organa, a u najgorem slučaju i do smrti.

Kritika politike prema alkoholu

Eroglu kritikuje vladinu politiku koja je velikim oporezivanjem dovela do poskupljenja alkoholnih napitaka. Od 2013. se porezi automatski povećavaju svakih šest mjeseci.

U međuvremenu, porezi sačinjavaju dvije trećine zvanične cijene. Osim toga, poskupljenja su podstaknuta visokom stopom inflacije. Eroglu kaže da su zbog toga mnogi građani prisiljeni da pića kupuju na crnom tržištu.

Ozan Bingol, priznati stručnjak za poresku politiku, ovako je nedavno opisao situaciju: „Ako je porez na promet prije 15 godina iznosio 51,5 turskih lira po litru alkohola, sada je skoro 1.366 lira. To je rast od nevjerovatnih 2.553 odsto.“

G. A. iz Izmira kaže za DW da je alkohol i za njega postao luksuz, pa u međuvremenu pravi svoju rakiju, a ponekad i vino. On se sjeća da je flaša rakije pre deset godina koštala 18 evra.

G. A. smatra da islamsko-konzervativna vlast upotrebljava poreski sistem kao represivni instrument kako bi liberalno stanovništvo prinudila da se odrekne konzumiranja alkoholnih pića. On dodaje da vlast tom temom dijeli društvo i satanizuje građane koji ne odgovaraju njihovim zamislima.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ne krije da je pobožni musliman i da odbacuje alkohol. On to često spominje i u svojim javnim govorima. Za njega je tursko nacionalno piće – ajran, pitki razblaženi slani jogurt.

Zahtevi da se smanji porez

Nakon najnovijih smrtnih slučajeva zbog trovanja alkoholom, strukovna udruženja prehrambenih i hemijskih inženjera obratili su se turskoj vladi apelom da se pooštre kontrole, ali i da se smanji porez na alkoholna pića, pošto ekstremno veliki poreski nameti nisu smanjili konzumiranje alkohola, ali su postali opasnost za javno zdravlje.

I Džagin Tan Eroglu ukazuje na to da visoke poreske stope nemaju željeni efekat smanjenja konzumiranja alkohola, već samo povećavaju broj smrtnih slučajeva.

On optužuje vlast da je njena politika zasnovana na ideološkom stavu prema kojem građani koji konzumiraju alkohol „nisu dobri građani“.

Eroglu dodaje da su neki vladini činovnici i posle aktuelnih smrtnih slučajeva predstavljali alkohol kao uzrok, ne razlikujući između ilegalne i legalne proizvodnje. Ta politika u međuvremenu ima društvene posljedice. Alkohol se toči samo u liberalnijim krajevima grada, kao da u drugim krajevima ne postoji. Eroglu smatra da je vlast zapravo prouzrokovala neku vrstu kulturnog rata.

Od 2014. je u Turskoj zabranjen svaki vid reklamiranja alkohola. Proizvođači alkoholnih napitaka ne smiju više ni da budu sponzori, što je dovelo do obustavljanja nekoliko poznatih festivala. Scene ispijanja alkohola na filmu ili televiziji moraju da se zamute.

Prema zvaničnim podacima, svaki Turčin godišnje prosječno popije po dva litra alkohola. S tim što se ne zna koliko se popije ilegalnog alkohola.

( Deutsche Welle )