Hoće li Crna Gora dobiti SOS liniju za prevenciju suicida?

Kada neko sebi oduzme život, obično se pitamo zašto je to uradio. Preturamo po pretpostavljenim emocijama koje su ga navele na takav korak, tražimo odgovore u okolnostima i postavljamo pitanje da li je tragedija mogla biti spriječena. Rijetko, međutim, zalazimo dublje u problem i traženje rješenja kako da se ovakvi slučajevi spriječe

8192 pregleda2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Crnoj Gori je od početka godine zabilježeno osam samoubistava. Tokom prošle godine, život su sebi oduzele 83 osobe, što je za 25 manje u odnosu na 2023.

Uprkos manjim brojkama, samoubistva su ozbiljan dugogodišnji problem sa kojim se naše društvo suočava, dok sistem prevencije gotovo da ne postoji.

Upravo zbog toga, Ministarstvo zdravlja razmatra da telefonsku liniju, koja je do 9. marta služila za psihološku pomoć građanima nakon tragedije na Cetinju, prenamijeni u SOS liniju za prevenciju suicida.

Kada neko sebi oduzme život, obično se pitamo zašto je to uradio. Preturamo po pretpostavljenim emocijama koje su ga navele na takav korak, tražimo odgovore u okolnostima i postavljamo pitanje da li je tragedija mogla biti spriječena. Rijetko, međutim, zalazimo dublje u problem i traženje rješenja kako da se ovakvi slučajevi spriječe.

"Od početka 2025. godine u Crnoj Gori registrovano je osam samoubistava, dok je tokom 2024. godine zabilježeno 83. Tokom 2020. godine registrovano je 109 samoubistava, u 2021. je registrovano 120 samoubistava, u 2022. godini 121 samoubistvo, u 2023. godini 108", saopšteno je iz Uprave policije.

Uprkos statističkom padu broja samoubistava tokom posljednjih pet godina, sistemske mjere prevencije u Crnoj Gori gotovo da ne postoje. Ministarstvo zdravlja, međutim, razmatra mogućnost prenamjene linije, koja je u vrijeme pandemije kovida i nakon tragedije na Cetinju služila kao psihološka podrška građanima, u SOS liniju za prevenciju suicida.

"O projekcijama budućih namjena ove linije, još uvijek je rano da govorimo u terminima konačnosti, ali su značajni kapaciteti uloženi u planiranje njene prenamjene u liniju za prevenciju suicida", saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Iako je, zbog manjeg broja poziva, linija od 9. marta van funkcije, iz Ministarstva naglašavaju da su stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja dostupni građanima na sva tri nivoa zdravstvene zaštite.

Tokom dva mjeseca rada SOS linije, psiholozi su zabilježili hiljadu poziva, što, kako ističu u ministarstvu, jasno pokazuje potrebu za ovakvim servisom podrške.

To potvrđuje i psihološkinja Branka Nikočević, koja je kroz ovu liniju pružala pomoć građanima.

Njeno iskustvo pokazuje da bi stalna SOS linija za psihološku pomoć mogla igrati ključnu ulogu u prevenciji suicida.

"Mi nemamo da kažemo jedan stalan servis za pružanje podrške ljudima koji imaju suicidalne misli koje im se javljaju. Tako da bi ovo bilo nešto novo, nešto što prvi put nastaje i što bi bilo dobro, da kažemo, početi sa osnovama za rad na ovom problemu, sa kojim se mi itekako suočavamo", rekla je Nikočević.

Uzroci samoubistava, prema zaključcima psihologa, često su povezani sa mentalnim poremećajima, emocionalnim krizama izazvanim gubicima i velikim životnim promjenama, traumama, stresom, ali i finansijskim teškoćama. Problemi koji osobi sa suicidnim namjerama deluju nesavladivo, često su rješivi uz adekvatnu podršku.

Stručnjaci zato ističu važnost dostupnosti psihološke pomoći, uključujući mogućnost anonimnog razgovora sa psiholozima, koji može biti ključan korak ka sprečavanju tragičnih ishoda.

"Da se nekako osnaže, da prihvate što izađu vani svojih kuća, pozovu stručnu osobu i u nekakvom, da kažemo, izraze ono što ih opterećuje i što im smeta, i što im nekako izaziva poteškoće u svakodnevnom funkcionisanju, a onda i dobiju smjernice od stručnog lica šta dalje da rade", kazala je Nikočević.

I dok stručnjaci ističu da je preventivna psihološka podrška ključna u borbi protiv suicida, ostaje pitanje kada će Crna Gora dobiti stalnu SOS liniju za sprečavanje samoubistava.

Ostaje i nada da će svijest o značaju mentalnog zdravlja rasti i da će sistemske mjere zaštite postati dostupne svima kojima su potrebne.