U Parizu samit 'koalicije voljnih' o ratu u Ukrajini

Lideri iz više od 30 zemalja sastali su se u četvrtak u Parizu na ključnim razgovorima o odbrani u okviru "koalicije voljnih" koja će ojačati podršku Ukrajini u slučaju američkog dogovora o prekidu vatre ili mirovnom sporazumu o okončanju trogodišnjeg rata.

Samit je organizovao francuski predsjednik Emanuel Makron, a lideri iz Evrope, kao i predstavnici Kanade i Turske, diskutuju i o formatu buduće bezbjednosne garancije koju bi mogli ponuditi Kijevu, ali i kako bi koordinirali aktuelna pitanja koja se razmatraju u pregovorima koje vode Sjedinjene Države, uključujući sporni zahtjev Rusije za ublažavanje sankcija.

Očekuje se da će lideri razgovarati o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i nadzoru bilo kakvih sporazuma o primirju, uključujući nedavno dogovoreni za Crno more, te o tome kako dugoročno finansirati i opremiti ukrajinsku vojsku.

Na samitu će se razgovarati i o raspoređivanju evropskih snaga za pružanje bezbjednosti na terenu u Ukrajini kao dijelu šireg mirovnog sporazuma.

Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao u partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni kao mi" suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za sprovođenje nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.

Govoreći novinarima u Parizu pred sastanak evropskih i drugih partnera u četvrtak, Zelenski je rekao da je pristao nastaviti razgovore o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji kako bi osigurao nastavak američke pomoći i dijeljenje obavještajnih podataka.

Bijela kuća je izvijestila da su razgovori rezultirali dogovorom da se "razviju mjere za sprovođenje" nedavnih obaveza u vezi s zaustavljanjem napada na energetske objekte i prekid vatre na Crnom moru.

Međutim, Rusija traži ispunjenje brojnih uslova, uključujući ublažavanje sankcija, u zamjenu za pridržavanje sporazuma.

"Mi smo pokazali našu otpornost. A sada je vrlo važno da naši partneri budu barem jednako otporni kao mi, iako imaju više sposobnosti", rekao je Zelenski.

Usred visokostrateške diplomatije koju su pokrenule Sjedinjene Države kako bi okončale rat u Ukrajini, evropski lideri pokušavaju osigurati mjesto za pregovaračkim stolom, ali su do sada bili isključeni iz rundama razgovora koji su uključivali Moskvu, Kijev i Vašington.

Makron je rekao da će formiranje evropskih snaga za osiguranje biti tema razgovora u četvrtak, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za praćenje ili sprovođenje prekida vatre, što je posao za koji je sugerisao da bi mogao pasti na mirovne snage UN-a.

Umjesto toga, rekao je, snage za osiguranje evropskih trupa bile bi smještene dalje unutar Ukrajine kako bi odvratile Rusiju i pružile obuku te podršku ukrajinskim snagama.

Hoće li ta inicijativa rezultirati akcijom, ostaje da se vidi.

Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa koji je uključen u razgovore s Rusijom i Ukrajinom, nazvao je ideju koalicije "pojednostavljenom".

Nekoliko sati prije početka tog sastanka, Makron je najavio da će Francuska Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći vrijedan dvije milijarde eura koji će uključivati protivtenkovske rakete, sisteme protivvazdušne odbrane, borbene rakete Miraž, oklopna vozila, municiju i drugu pomoć.

"Moramo nastaviti da pružamo neposrednu podršku Ukrajini, to je neophodno kako bi se održala otpornost", rekao je Makron nakon što je najavio pomoć.

Inicijativu za koaliciju prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu 2. marta u Londonu, gdje su evropski i drugi lideri diskutovali o podršci Kijevu, a skup će okupiti Njemačku, Poljsku, Britaniju i druge članice koalicije koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu.

Više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije i NATO-a izrazile su spremnost da doprinesu mirovnoj snazi koalicije.

Prema riječima Makrona, očekuje se da će vlade raspravljati o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i praćenju bilo kojeg prekida vatre, "budućem modelu ukrajinske vojske" i "snagama koje će pružiti garancije".

"Ovo je odlučujuća faza za okončanje rata agresije", rekao je Makron u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim.

Makron je optužio Rusiju da pokazuje "želju za ratom" i insistirao da Moskva mora prihvatiti 30-dnevni prekid vatre "bez preduslova".

Govoreći novinarima tokom radne posjete Jamajci, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington procijeniti uslove Moskve.

"Mi ćemo to procijeniti. Neki od tih uslova uključuju sankcije koje nijesu naše, one pripadaju Evropskoj uniji", rekao je Rubio u srijedu na konferenciji za novinare na Jamajci.

Makron je, međutim, istakao u Parizu da neće ukidati sankcije jer je "prerano" za to.

Taj komentar došao je istog dana kada je EU navela da "bezuslovno" povlačenje ruskih snaga iz "cjeline" Ukrajine ostaje jedan od ključnih uslova za ukidanje ili ublažavanje sankcija koje je Brisel uveo Moskvi.

Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u srijedu u intervjuu za Fox Njus da vjeruje da Tramp "ne bi oklijevao da pooštri sankcije ako bi mu to donijelo prednost u pregovorima".

Dodao je da će pooštravanje ili ublažavanje sankcija zavisiti od daljnjih akcija ruskog vodstva.

Besent je dodao da Sjedinjene Države i Ukrajina mogu potpisati sporazum o prirodnim resursima sljedeće sedmice.

Sporazum je prvobitno trebao biti potpisan 28. februara tokom posjete Zelenskog Vašingtonu, ali je ceremonija potpisa odložena nakon žučne rasprave između ukrajinskog predsjednika, Trampa i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u Ovalnom kabinetu.

"Predali smo kompletan dokument o ekonomskom partnerstvu. Trenutno ga pregledavaju Ukrajinci i nadamo se da će s raspravama početi sljedeće sedmice, a možda će čak i biti stavljeni potpisi", rekao je Besent.

( Radio Slobodna Evropa )