Dovesti Ukrajinu u najbolju poziciju za pregovore, cilj 'koalicije voljnih'
"Naš cilj je jasan", rekao je Makron na konferenciji za novinare nakon samita. "Da bismo postigli mir, a da bismo to učinili, moramo dovesti Ukrajinu u najbolju moguću poziciju"
Državnici više od 30 zemalja sastali su se u Parizu na razgovorima o tome kako učvrstiti položaj Ukrajine na ratištu i izvan njega dok su obećavali novu pomoć i razmatrali prijedloge o tome kako rasporijediti evropske snage u zemlji kako bi dopunili budući mirovni sporazum.
Nakon samita "koalicije voljnih" 27. marta, koji ne uključuje Sjedinjene Države, francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da su državnici okupljeni u Parizu ujedinjeniji oko Ukrajine nego ikad prije, te da moraju osigurati da se mogu suprotstaviti ruskom planu da odugovlači s pregovaračkim procesom kako bi otela više ukrajinske zemlje.
"Naš cilj je jasan", rekao je Makron na konferenciji za novinare nakon samita. "Da bismo postigli mir, a da bismo to učinili, moramo dovesti Ukrajinu u najbolju moguću poziciju."
Francuski predsjednik rekao je da su ministri vanjskih poslova iz članica koalicije nakon samita dobili zadatak da razmotre specifična pravna pitanja u vezi sa svim snagama podrške pod vođstvom Evrope koje podržavaju prekid vatre, te im je rečeno da o tome izvijeste za tri nedelje.
"U Ukrajini će djelovati snage za podršku koje će predstavljati nekoliko zemalja", rekao je Makron. "Nije Rusija ta koja može odlučiti mogu li snage za uvjeravanje biti stacionirane u Ukrajini."
Dodao je da trenutno nema saglasnosti oko slanja snaga pod vođstvom Evrope i da nisu sve članice pristale učestvovati, iako je napomenuo da to nije potrebno kako bi se krenulo naprijed.
Govoreći uoči samita s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Makron je rekao da predložene snage za podršku neće biti na prvim linijama fronta i neće imati zadatak nadgledanja ili izvršavanja prekida vatre -- posao za koji je sugerisao da bi mogao pripasti UN-ovim mirovnim snagama.
Makron je dodao da su se brojne uključene zemlje dodatno obavezale na pomoć Ukrajini, uključujući francusku objavu novog paketa vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde eura (2,1 milijardu dolara) 26. marta.
Makron je takođe rekao da su se evropski državnici složili da neće ublažiti sankcije nametnute Rusiji i da će preduzeti dodatne mjere protiv ruske takozvane flote u sijenci, niza starih tankera stvorenih za tajni prevoz ruske sirove nafte po svijetu.
Osim tih prijedloga, državnici su takođe razgovarali o tome kako bi mogli koordinirati aktuelna pitanja o kojima se raspravlja u pregovorima s Moskvom i Kijevom pod vođstvom SAD-a, uključujući sporni ruski zahtjev za ublaživanje sankcija prije sprovođenja prekida vatre.
Ranije ove nedelje, krugovi američkih koordiniranih pregovora s Kijevom i Moskvom u Saudijskoj Arabiji doveli su do objave dogovora za koji je Bijela kuća rekla da je rezultirao sporazumom "za razvoj mjera za implementaciju" nedavnih obaveza za zaustavljanje napada na energetske objekte i prekid vatre u Crnom moru.
Ali Rusija takođe zahtijeva ispunjenje brojnih zahtjeva, uključujući smanjenje sankcija, u zamjenu za pridržavanje sporazuma.
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao partnere Ukrajine da budu "barem jednako otporni kao mi" suočeni s uslovima koje je Rusija postavila za sprovođenje nedavnog sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru.
Govoreći novinarima u Parizu pred sastanak evropskih i drugih partnera, Zelenski je rekao da je pristao nastaviti razgovore o prekidu vatre u Saudijskoj Arabiji kako bi osigurao nastavak američke pomoći i dijeljenje obavještajnih podataka.
"Mi smo pokazali našu otpornost. A sada je vrlo važno da naši partneri budu barem jednako otporni kao mi, iako imaju više sposobnosti", rekao je Zelenski.
Usred visokostrateške diplomatije koju su pokrenule Sjedinjene Države kako bi okončale rat u Ukrajini, evropski lideri pokušavaju osigurati mjesto za pregovaračkim stolom, ali su do sada bili isključeni iz razgovora koji su uključivali Moskvu, Kijev i Vašington.
Makron je rekao da će formiranje evropskih snaga za podršku biti tema razgovora, ali je naglasio da te snage neće biti na prvoj liniji fronta i neće biti zadužene za posmatranje ili sprovođenje prekida vatre, što je posao za koji je sugerisao da bi mogao pasti na mirovne snage UN-a.
Umjesto toga, rekao je, snage za podršku evropskih trupa bile bi smještene dalje unutar Ukrajine kako bi odvratile Rusiju i pružile obuku te podršku ukrajinskim snagama.
Hoće li ta inicijativa rezultirati akcijom, ostaje da se vidi.
Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa koji je uključen u razgovore s Rusijom i Ukrajinom, nazvao je ideju koalicije "pojednostavljenom".
Nekoliko sati prije početka tog sastanka, Makron je najavio da će Francuska Ukrajini pružiti novi paket vojne pomoći vrijedan dvije milijarde eura koji će uključivati protivtenkovske rakete, sisteme protivvazdušne odbrane, borbene rakete "Mirage", oklopna vozila, municiju i drugu pomoć.
"Moramo nastaviti da pružamo neposrednu podršku Ukrajini, to je neophodno kako bi se održala otpornost", rekao je Makron nakon što je najavio pomoć.
Inicijativu za koaliciju prvi put je predstavio britanski premijer Kir Starmer na samitu 2. marta u Londonu, gdje su evropski i drugi lideri diskutovali o podršci Kijevu, a skup će okupiti Njemačku, Poljsku, Britaniju i druge članice koalicije koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu.
Više od 30 zemalja koje su članice Evropske unije i NATO-a izrazile su spremnost da doprinesu mirovnoj snazi koalicije.
Prema riječima Makrona, očekuje se da će vlade raspravljati o budućoj vojnoj pomoći Ukrajini, održavanju i posmatranju bilo kojeg prekida vatre, "budućem modelu ukrajinske vojske" i "snagama koje će pružiti garancije".
"Ovo je odlučujuća faza za okončanje rata agresije", rekao je Makron u srijedu na zajedničkoj konferenciji za novinare s Zelenskim.
Makron je optužio Rusiju da pokazuje "želju za ratom" i insistirao da Moskva mora prihvatiti 30-dnevni prekid vatre "bez preduslova".
Govoreći novinarima tokom radne posjete Jamajci, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington procijeniti uslove Moskve.
"Mi ćemo to procijeniti. Neki od tih uslova uključuju sankcije koje nisu naše, one pripadaju Evropskoj uniji", rekao je Rubio u srijedu na konferenciji za novinare na Jamajci.
Makron je, međutim, istakao u Parizu da neće ukidati sankcije jer je "preuranjeno" za to.
Taj komentar došao je istog dana kada je EU navela da "bezuslovno" povlačenje ruskih snaga iz "čitave" Ukrajine ostaje jedan od ključnih uslova za ukidanje ili ublažavanje sankcija koje je Brisel uveo Moskvi.
Američki ministar finansija Skot Besent rekao je u srijedu u intervjuu za Foks Njuz da vjeruje da Tramp "ne bi oklijevao da pooštri sankcije ako bi mu to donijelo prednost u pregovorima".
Dodao je da će pooštravanje ili ublažavanje sankcija zavisiti od daljnjih akcija ruskog vodstva.
Besent je dodao da Sjedinjene Države i Ukrajina mogu potpisati sporazum o prirodnim resursima sljedeće nedelje.
Sporazum je prvobitno trebao biti potpisan 28. februara tokom posjete Zelenskog Vashingtonu, ali je ceremonija potpisa odgođena nakon žučne rasprave između ukrajinskog predsjednika, Trampa i američkog potpredsjednika Džej Di Vensa u Ovalnom kabinetu.
"Predali smo kompletan dokument o ekonomskom partnerstvu. Trenutno ga pregledavaju Ukrajinci i nadamo se da će s raspravama početi sljedeće nedelje, a možda će čak i biti stavljeni potpisi", rekao je Besent.
( Radio Slobodna Evropa )