Zagreb može pokloniti ili prodati Dom kulture
Vlada pripremila predlog ugovora o ustupanju nekretnine u Donjoj Lastvi Hrvatskoj; Hrvatskoj nije postavljeno ograničenje da nepokretnost u naselju kod Tivta ne može prodati ili pokloniti; Spajićev kabinet poručuje da se ustupanjem Doma afirmiše hrvatska zajednica i ojačavaju bilateralni odnosi
Vlada Crne Gore pokloniće Vladi Hrvatske Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi kod Tivta, bez ograničenja zvaničnom Zagrebu da tu nepokretnost eventualno proda ili pokloni nekome.
To proizilazi iz predloga ugovora između vlada dviju država o ustupanju te nepokretnosti bez naknade, koji je izvršna vlast usvojila nedavno, nakon čega bi trebalo da ga ponudi na usaglašavanje i potpisivanje kolegama iz Hrvatske.
U dokumentu piše da Podgorica ustupa Zagrebu u svojinu bez naknade (poklanja) objekat Doma kulture, površine 377 metara kvadratnih, na katastarskoj parceli 501 KO (katastarska opština) Donja Lastva.
“Vlada Crne Gore kao izraz dobre volje ustupa u svojinu bez naknade Vladi Republike Hrvatske nepokretnost iz člana 1 ovog ugovora, u cilju stvaranja uslova da hrvatska manjina u Crnoj Gori dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa. Na ovaj način afirmiše se hrvatska zajednica u Crnoj Gori i dodatno ojačavaju bilateralni odnosi između dvije prijateljske zemlje i njenih građana”, navodi se, između ostalog, u predlogu ugovora, uz napomenu da se Vlada Hrvatske tim aranžmanom “obavezuje da ustupljenu nepokretnost koristi za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori, kao i druge potrebe u skladu sa zakonima i propisima Crne Gore”.
To znači da se poklonoprimcu (hrvatskoj Vladi) od poklonodavca (Vlade Crne Gore) ne stavljaju nikakva ograničenja da poklonjenu nepokretnost eventualno proda ili pokloni nekome.
Ugovor će, kako piše u predlogu, stupiti na snagu danom potpisivanja, “nakon čega Vlada Republike Hrvatske stiče pravo svojine na ustupljenoj nepokretnosti”. U popratnom aktu, kabinet crnogorskog premijera Milojka Spajića konstatuje da će poklanjanje objekta u Tivtu susjednoj državi “ne samo afrmisati hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, već ćemo i dodatno ojačati bilateralne odnose s prijateljskom Republikom Hrvatskom”.
Zagreb je rješavanje statusa objekta Doma kulture u Donjoj Lastvi, koji godinama koriste Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) Crne Gore i nevladina organizacija (NVO) “Hrvatska krovna zajednica - Dux Croatorum”, uvrstio u jedno od tzv. otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima dviju država, zajedno s vlasničkim statusom školskog broda “Jadran”, razgraničenjem na moru na ulazu u Boku, odštetom hrvatskim građanima koji su bili zatočeni u Morinju početkom devedesetih, pitanjem imena zatvorenog bazena u Kotoru...
Spajićeva Vlada je krajem prošle godine, pozivajući se na Zakon o državnoj imovini, tražila od Opštine Tivat, koja je decenijama imala pravo raspolaganja Domom kulture u Donjoj Lastvu, da taj objekat “vrati na raspolaganje Crnoj Gori”, kako bi ga izvršna vlast poklonila susjednoj državi. Opština je krajem decembra postupila u skladu sa zahtjevom, ističući da se to radi “isključivo radi ostvarenja javnog interesa - očuvanja i razvoja kulturnog, jezičkog i identitetskog bogatstva hrvatske zajednice”.
Odluka Vlade uslijedila je u danu kad je zagrebački “Večernji list” objavio da Hrvatska neće dopustiti Crnoj Gori da zatvori četiri poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), a nedugo nakon što su “Vijesti” napisale da je Zagreb uputio Crnoj Gori non-pejper (neformalni diplomatski dokument) u kom je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim, među kojima je i pitanje Doma kulture.
Ugovor će stupiti na snagu danom potpisivanja, “nakon čega Vlada Republike Hrvatske stiče pravo svojine na ustupljenoj nepokretnosti”. U popratnom aktu, kabinet premijera Spajića konstatuje da će poklanjanje objekta u Tivtu susjednoj državi “ne samo afrmisati hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori, već ćemo i dodatno ojačati bilateralne odnose s prijateljskom Republikom Hrvatskom”
Uprkos odluci o ustupanju, Podgorica nije odobrovoljila Zagreb, koji nije aminovao “precrtavanje” Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika). U posljednjoj godini odnosi s Hrvatskom pogoršali su se zbog više pitanja. Između ostalog, vlasništva nad brodom “Jadran” i table na nekadašnjem logoru u Morinju, ali najveće “zahlađenje” desilo se ljetos kad je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u logoru Jasenovac, zbog čega je Zagreb oštro negodovao.
NELEGALNO IZDAVALI BESPLATNO USTUPLJENU IMOVINU
Dom kulture od 2012. besplatno koristi organizacija “Dux Croatorum”, bliska Hrvatskoj građanskoj inicijativi (HGI), te koju, kao i HNV koji ima sjedište u ovom objektu, vode čelnici HGI-ja.
“Dux Croatorum” postao je korisnik objekta na osnovu ugovora kog su 2012. potpisali bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (Demokratska partija socijalista) i tadašnji predsjednik ove NVO Zvonimir Deković, koji je sad potpredsjednik HGI-ja i prvi čovjek HNV-a. Ugovor je 2017. produžen na još pet godina, pri čemu je za takvu odluku tivatskog parlamenta kao odbornik glasao i predsjednik HGI-ja Adrijan Vuksanović. On nije bio prethodno prijavio potencijalni konflikt interesa u toj situaciji, iako je 2017. bio predsjednik NVO “Dux Croatorum”, organizacije kojoj se besplatno ponovno ustupala opštinska imovina.
U objektu Doma kulture smješten je i HGI-ju bliski “Dux radio”, te još nekoliko organizacija s hrvatskim nacionalnim predznakom, a koje su manje-više pod kontrolom i uticajem HGI-ja.
Iako mu je ugovor koji je imao s Opštinom to izričito zabranjivao, “Dux Croatorum” je od ljeta 2013. izdavao dio objekta Doma kulture (njegovu sjevernu fasadu) kompaniji “Luštica Development” za postavljanje reklame, uz naknadu od 3.600 eura godišnje. Na osnovu pisanja “Vijesti” o tome, reagovala je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), koja je u oktobru 2018. konstatovala da u besplatnom ustupanju Doma kulture toj NVO postoji “ugrožavanje javnog interesa i postupanje institucije suprotno principu transparentnosti i integriteta koji je propisan članom 72 Zakona o sprečavanju korupcije”, kao i da su “Dux Croatorum” i osobe koje ga kontrolišu iz ovog posla s javnom imovinom grada Tivta stekle protivpravnu imovinsku korist. Prema nalazu ASK-a, “Dux Croatorum” je, nelegalno izdajući trećim licima besplatno joj na korišćenje ustupljenu imovinu Opštine, lokalnu upravu Tivta “zakinuo” za 14.400 eura, ali taj novac ni do danas ova NVO nije vratila u gradski budžet.
U novembru 2021. je i tadašnje Ministarstvo finansija i socijalnog staranja preko Direkcije za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom, u postupku inspekcijskog nadzora nad radom Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat, zvanično utvrdilo da odluka o davanju na upravljanje i korišćenje Doma kulture organizaciji “Dux Croatorum” iz 2012, a koja je produžena 2017. godine, “nije u skladu sa Zakonom o državnoj imovini”. Shodno preporuci Ministarstva finansija, lokalni parlament je tada ovu odluku stavio van snage, a Opština saopštila da nakon aprila 2022, odnosno isteka roka važenja ugovora s “Dux Croatorumom”, više neće produžavati nezakoniti aranžman s tom NVO.
Lokalna uprava Tivta najavila je da će nakon tog roka insistirati da “Dux Croatorum” oslobodi objekat Doma kulture od lica i stvari i zgradu vrati Opštini, ali se to nije desilo. Čelnici HNV-a i HGI-ja slučaj su u crnogorskoj i javnosti u Hrvatskoj predstavili kao “atak prosrpske lokalne vlasti u Tivtu na Hrvate starosjedioce.” Od aprila 2022. do danas, “Dux Croatorum” i ostale HGI-ju bliske organizacije besplatno koriste ovaj državni objekat bez formalnog pravnog osnova za to.
( Siniša Luković )