Položeni vijenci ispred zgrade bivšeg Monopola duvana u Baru
Mustafić je kazao da obilježavanje 80. godišnjice predstavlja početak rasvetljavanja jedne vrlo tamne stranice prošlosti Bara
Polaganjem vijenaca ispred zgrade bivšeg Monopola duvana danas je obilježeno 80 godina od "barskog masakra" u kojem je nastradalo više stotina Kosovara, dominantno albanske i bošnjačke pripadnosti.
Ispred organizatora, cvijeće su položili predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Suljo Mustafić, predsjednik Albanskog nacionalnog savjeta u Crnoj Gori, Faik Nika i predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu.
Ovom simboličnom događaju prisustvovala je i ambasarodorka Kosova u Crnoj Gori, Ariana Žerka Hodža i porodice žrtava.
Mustafić je kazao da obilježavanje 80. godišnjice predstavlja početak rasvetljavanja jedne vrlo tamne stranice prošlosti Bara.
"Ovo je spomen na stravični zločin u kome je stradalo stotine nedužnih judi, strijeljanih bez krivice, bez suda, u najvećem broju pokopanih bez imena i obilježja", poručio je on.
O ovom događaju koji se naziva i barski masakr, po njegovim riječima, saznaje se iz više dokumentovanih istorijskih izvora, svjedočenja očevidaca i preživjelih, kao i ne tako brojnih publikacija i naunih radova.
"Naime, prvih dana aprila, 1945. godine, ovdje se nalazila skupina od više stotina nenaoružani mladića, regruta sa Kosova, iz više tamošnjih gradova. Većina ih je bila albanske i jedan broj bošnjačke i nekih drugih nacionalnosti. Prisilno su mobilisani i dovedeni, da bi navodno išli dalje u završne operacije oslobađanja nekih područja na kojima su se još vodile oružane borbe", prepričao je on.
Iscrpljeni, gladni i prilično maltretirani, kako je kazao, smješteni su bili u prostoru pod Volujicom.
Nakon nekog incidenta, u kojem je, kako kažu neki izvori, nastavlja Mustafić, ubijen jedan od stražara, počelo je njihovo neselektivno strijeljanje, nakon čega je značajan broj njih probio ogradu i počeo bježati.
Na opšti poziv da se krene u lov na ljude, navodi on, Narodno-oslobodilačkoj vojsci Jugoslovenske armije, pridružili su se i neki naoružani pojedinci iz Bara.
"Dakle, ovdje kod Monopola duvana, preko Pristana, zatim u Novom Baru, barskom Polju, Zaljevu, Starom Baru i drugim lokacijama, te po okolnim brdima, bez sudenja, strijeljani su nenaoruzani i goloruki mladici. Najveci broj ubijenih pokopan je na nepoznatim lokacijama, te njihovi posmrtni ostaci nikada nisu pronadeni i identifikovani", kazao je on.
Mali broj je preživio i, kako ističe Mustafić, najviše zahvaljući dobroti i ljudskosti nekih mještana koji su ih danima sakrivali, rizikujući i vlastiti život.
Ti ljudi, ocijenio je, su svijetli primjeri humanosti i čovjekoljublja, sačuvali su i spasili obraz čitavom Baru. On im se na tome i zahvalio.
Kazao je i da je tamna mrlja masakra nedužnih kosovskih mladica prekrivena velom ćutanja, "jer je poslijeratni komunistički poredak počivao na idili o bratstvu i jednistvu, pa je bilo nepoželjno i zabranjeno govoriti o ovim temama".
O tome se najviše ćutalo u Baru, smatra on, što je neprihvatljivo. Zbog toga su oni, kako je podvukao, dužni da prekinu višedecenijsko ćutanje te odaju počast i održe sjećanje na ove žrtve.
Puna i naučna istina o masakru, o tome kako su pobijeni nedužni ljudi, o uzrocima, okolnostima i akterima, potrebna je svima nama, tvrdi on, da bi se manje spekulisalo, nagađalo i proizvoljno konstruiso.
"Ta istina treba da postane i dio školskih programa i udžbenika. Isto tako, smatramo da je potrebno napraviti i spomen obilježje, i sve će to zajedno podsjećati i opominjati našu kolektivnu savjest, da se ovakvi događaji više nikada i nikome ne ponove. Duzni smo to, zbog nas samih, ali i naših potomaka, narednih generacija, koje će, vjerujemo u modernom Baru, sačuvati zajednički život različitih kultura, viera i nacija koje, zaista, jesu dominatno obilježje ovog grada", rekao je Mustafić.
Ovaj događaj i puna istina o njemu, gdje će se jasno personalizovati odgovornost za masakr, za njegove nalogodavce i izvršitelje važna je da bi sprali mriju i skinuli višedecenijski kolektivni osjećaj sramote i krivice, te da bi još više cijenili vrijednosti zajedničkog života u harmoniji različitosti, zaključio je.
Okupjenima se obratio i Faik Nika koji je odao počast žrtvama kao i predstavnik njihovih porodica.
Obilježavanju nijesu prisustvovali predstavnici Opštine Bar. Kako saznaju "Vijesti", organizatori su im uputili poziv pa ih je predsjednik barske uprave, Dušan Raičević, informisao da danas nije u zemlji ali nije bilo pojašnjenja zašto se niko od drugih zvaničnika lokalne uprave nije odazvao na poziv.
( Marija Pešić )