Kako će Mađarska izignorisati haški nalog za hapšenje Netanjahua

Kada izraelski premijer Benjamin Netanjahu posjeti Mađarsku, gotovo je sigurno da neće biti uhapšen uprkos nalogu za privođenje koji je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) zbog navodnih ratnih zločina u Pojasu Gaze.

Kao potpisnica suda u Hagu, Mađarska ima obavezu uhapsiti ga, no njena unutrašnja pravna situacija je komplikovana i dala je vladi dovoljno prostora da mu poželi dobrodošlicu.

Mađarski premijer Viktor Orban javno je pozvao Netanjahua u decembru, ubrzo nakon što je ICC izdao nalog za hapšenje.

Izraelski lider je trebao stići u srijedu, 2. aprila, u četvorodnevnu posjetu.

"Garantovat ću mu, ako dođe, da presuda ICC-a neće imati nikakvog učinka u Mađarskoj", rekao je Orban.

U međuvremenu, diplomatski izvori rekli su za Mađarski servis Radija Slobodna Europa da se ta zemlja odlučila povući iz ICC-a, iako ovo nije moguće momentalno službeno potvrditi.

Koji su politički razlozi?

Politika svega ovoga je jasna.

Orban se usko povezao s Netanjahuom i s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je takođe kritikovao sudski nalog.

Tramp je prošlog mjeseca uveo sankcije ICC-u, kritikujući kao "neutemeljene" njegove naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg izraelskog ministra odbrane Joava Galanta.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto pozdravio je ovu odluku u objavi na društvenim mrežama, optužujući ICC da je "političko oružje".

U optužnici se navodi i da Netanjahu snosi "krivičnu odgovornost" za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata između Izraela i palestinskog pokreta Hamas, kojeg su Sjedinjene Države i Evropska unija označili kao terorističku organizaciju.

To uključuje "ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja te zločine protiv čovječnosti, poput ubistava, progona i drugih nehumanih djela" od najmanje 8. oktobra 2023. do najmanje 20. maja 2024.".

Kakva je pravna regulativa?

Pravna situacija je složenija.

Sud ne može nikoga uhapsiti. Nema policiju da primijeni naloge, već računa na saradnju država članica.

Međunarodni krivični sud je posljednja instanca koja pokreće proces u slučajevima kada domaće vlasti ne mogu ili neće da ih istražuju.

"Nije na državama da jednostrano određuju ispravnost pravnih odluka suda", ističe glasnogovornik suda Fadi El-Abdalah za Radio Slobodna Europa.

Dodaje da je "pravna obaveza prema sudu" sprovesti te naloge.

Ovo stanovište podržala su dva pravnika s kojima je razgovarao Radio Slobodna Europa.

"Ako gospodin Netanjahu posjeti državu članicu poput Mađarske ili Njemačke i ne bude uhapšen, ta država krši svoje obaveze prema Rimskom statutu ICC-a", kaže Kai Ambos, profesor krivičnog i međunarodnog prava na Univerzitetu u Gotingenu u Njemačkoj.

"Neizvršenje naloga za hapšenje ICC-a potkopava legitimnost suda", dodaje Ambos, koji je i sudija za ratne zločine pri Specijalizovanim vijećima za Kosovo, međunarodnom sudu osnovanom za zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu 1990-ih godina.

Tamaš Adanji, vanredni profesor međunarodnog prava u Mađarskoj, slaže se s gore navedenim, ali je ukazao i na jednu nijansu.

"Globalno govoreći, postoje zemlje u kojima, kad god se ratifikuje međunarodni ugovor, on postaje dio zakona te zemlje", rekao je.

"Većina drugih zemalja, u kojima tipičan jezik multilateralnih ugovora nije službeni jezik... oslanja se na proces koji se naziva promulgacija" kako bi međunarodna obaveza postala dio nacionalnog prava, objašnjava Adanji.

Mađarska je ratifikovala Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda 2001. godine za vrijeme prve Orbanove vlade.

Međutim, nikada nije sprovela drugi korak, koji u osnovi znači uključivanje statuta u nacionalni pravni okvir zemlje.

"Pitanje je teško jer Mađarska ima pravnu obavezu prema međunarodnom pravu da se pridržava ovoga. No, mađarski nacionalni zakon ne dopušta vlastima da to učine", rekao je Adanji.

Na ovo obrazloženje pozivaju se i mađarske vlasti.

"Zahvaljujući bivšem predsjedniku Janošu Aderu, imali smo razuma da to nikada ne učinimo dijelom domaćeg zakona", rekao je vladin glasnogovornik Gergelji Đuljas 13. ožujka.

Ipak, Adanji ističe da zakon nije posve jasan po ovom pitanju, jer se Netanjahu tereti za zločine koji se od 1940-ih smatraju dijelom običajnog međunarodnog prava.

"Veoma sam uvjeren da bi se oni dijelovi Rimskog statuta, koje većina država smatra običajnim međunarodnim pravom, trebali provoditi u Mađarskoj čak i bez formalne objave", rekao je.

Je li Mađarska jedina?

Đuljas navodi još jedan razlog za nehapšenje Netanjahua. Nakon što je izdan sudski nalog, Njemačka je dala nejasan odgovor.

"Teško mi je zamisliti da na temelju ovoga trebamo sprovoditi hapšenja", rekao je vladin glasnogovornik Štefen Hebestreijt, dodajući da se pravna pitanja moraju razjasniti u vezi s nalogom.

Zatim je u januaru predsjednik Demokršćanske unije (CDU) Fridrih Merc rekao da će pronaći "načine i sredstva" kako bi pozvao Netanjahua u Njemačku.

Mercova stranka je kasnije pobijedila na parlamentarnim izborima, a on priprema preuzeti dužnost novog kancelara.

Đuljas, glasnogovornik mađarske vlade, drži se ovih Mercovih riječi.

"Budući da zemlja veličine i moći poput Njemačke smatra kako mora zanemariti sopstveno domaće pravo jer je odluka Međunarodnog krivičnog suda toliko apsurdna, koji je smisao cijele ove stvari?", rekao je.

Koje bi bile posljedice?

Mercovi komentari izazvali su veliku kontraverzu u Njemačkoj.

Ambos kaže da bi mogle postojati "sankcije" za nesprovođenje naloga za hapšenje, koje bi nametnula Skupština država potpisnica ICC-a, a koja je odgovorna za razna pitanja suda, uključujući izbor sudija i tužioca te određivanje proračuna.

"Takva situacija upravo je nastala u vezi s posjetom Vladimira Putina i njegovim nehapšenjem u Mongoliji", podsjeća Ambos, referišući se na posjetu ruskog predsjednika Mongoliji u septembru.

Putina potražuje ICC zbog navodnog ratnog zločina organizovane kampanje deportacije djece iz ukrajinskih teritorija pod ruskom kontrolom.

"Posljedice po Mađarsku mogle bi biti da možda izgubimo pravo glasa u Skupštini država potpisnica", upozorava Adanji, dodajući da bi mogla biti pokrenuta "sudska istraga o ovakvom ponašanju Mađarske".

Međutim, politički učinak bi mogao biti prilično ograničen.

Mađarska je već izolovana unutar Evropske unije. Optužuju je za demokratsko nazadovanje i ograničavanje slobode medija. Njena proruska gledišta takođe su joj otežala i na polju diplomatije.

"Potpuno sam uvjeren da do hapšenja neće doći", kaže Adanji. "Netanjahu će se sigurno vratiti kući."

Do zaključenja ovog teksta mađarska vlada nije odgovorila na upite Radija Slobodna Europa.

( Radio Slobodna Evropa )