Picula: Najjača politička stranka u Crnoj Gori u koaliciji s prosrpskom opcijom koja se protivi članstvu u NATO i EU
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju kazao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ako ostane na vlasti, neće dopustiti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula rekao je da je najjača politička stranka u Crnoj Gori (Pokret Evropa sad) u koaliciji s prosrpskom opcijom koja je otvoreno protiv članstva zemlje u NATO i Evropsku uniju.
"Oni su otvorena proruska opcija i samo se pretvaraju da žele napredak Crne Gore prema EU", kazao je Picula.
Kako prenosi agencija Hina, on je dodao da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ako ostane na vlasti, neće dopustiti da se Crna Gora previše odmakne od Srbije na putu prema članstvu u EU.
"Srbija je najuticajnija među zemljama kandidatima za članstvo, ali nije realno da ona uđe u Evropsku uniju sa sadašnjim rukovodstvom, koje sjedi na četiri stolice", rečeno je na konferenciji za novinare socijaldemokratskih zastupnika zaduženih za proširenje EU.
"Moje je iskreno mišljenje da ambicija predsjednika Aleksandra Vučića nije pridruživanje Evropskoj uniji jer bi to značilo da on i njegova opcija moraju poštovati vrlo stroga pravila i standarde EU u pogledu demokratskog sistema, slobode medija, manjinskih i drugih pitanja. Umjesto toga, on igra svoje igre", rekao je Picula, prenosi Hina.
Picula je zajedno s belgijskom poslanicom Katlen Van Brempt, koja je u klubu socijaldemokrata zadužena za proširenje, i izvjestiocem za Albaniju, austrijskim poslanikom Andreasom Šiederom, govorio o ulozi proširenja u sadašnjem geopolitičkom kontekstu.
Picula je rekao je da Srbija vodi tzv. multi-vektorsku spoljnu politiku.
"Postoje četiri stuba srbijanske vanjske politike - Ebropska unija, Sjedinjene Države, Rusija i Kina i mislim da nije moguće stalno sjedjeti na četiri stolice. Mislim da mi ne dijelimo vrijednosti i geopolitičke ciljeve sa Kinom i Rusijom u većini područja, a sve manje i sa Sjedinjenim Državama", rekao je Picula.
Na pitanje može li Srbija sa sadašnjim rukovodstvom ući u Evropsku uniju, Picula je odgovorio odrično, ističući da je nemoguće imati ambiciju završiti pregovore do kraja 2026. kao što tvrdi ruvodstvo Srbije, bez radikalne promjene stavova i ponašanja u brojnim područjima.
"Ali, želim biti potpuno jasan, na građanima Srbije je da biraju kakvu žele vladu, a na institucijama EU je da ocijene ispunjava li Srbija standarde potrebne za napredak putu prema članstvu", rekao je Picula.
Predvodnici u procesu pristupanja trenutno su Crna Gora i Albanija. Srbija u posljednje tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Sjeverna Makedonija je blokirana zbog bilateralnih pitanja, a Bosna i Hercegovina i Kosovu su na začelju, podsjeća Hina.
Desetak zemalja trenutno čeka na svoj red za ulazak u Evropsku uniju, ali ne treba očekivati da će se one sve odjednom pridružiti sadašnjoj 27-orici, ističu socijaldemokratski zastupnici.
Posljednje proširenje dogodilo se 2013. kada je ušla Hrvatska i ovo je dosad najduži period u istoriji proširenja da se nijedna zemlja nije pridružila.
Sa svakom krizom smanjivao se apetit za proširenje, s tim da je došlo do promjene trenda i proces dobio novi zamah nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada su se spisku zemljama zapadnog Balkana pridružile Ukrajina i Moldavija.
"Proširenje je mirovni projekt i zato nastojimo da se proširenje nastavi. Treba nam jedan ili dva pozitivna primjera i da onda od sada pa za nekih 10, 15 godina završimo s tim", rekla je Van Brempt.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnici su pozdravili odluku Njemačke i Austrije da zabrani ulazak predsjednik Republike Srpske Miloradu Dodiku i izrazili nadu da će i druge članice to učiniti.
Picula je rekao da je Dodik produkt nefunkcionalnog sistema u BiH, stvorenog Dejtonskim mirovnim sporazumom. Rekao je da se Dodika mora uhapsiti. Na pitanje o problemima s izbornim zakonom u drugom entitetu, Federaciji BiH, Picula je rekao da se moraju poštovati odluke ustavnog suda BiH.
"Želio bih da vidim uravnoteženije odnose unutar Federacije BiH. Izborni zakon treba promijeniti i kad već pozdravljamo odluke ustavnog suda o Dodiku, takođe bismo trebali poštovati odluke tog istog suda o jednakoj zastupljenosti u BiH", rekao je Picula.
Šieder je rekao da u Bosni i Hercegovini nedostaju političke opcije koje se više bave socijalnim i ekonomskim problemima, svakodnevnim problemima građana, životnim standardom, a manje etničkim pitanjima.
( D.C. )