Carinski rat na pauzi, ali haos se nastavlja

Donald Tramp je danima pritiskao tržišta do ivice pucanja, igrajući igru moći u kojoj je očekivao da će druga strana prva popustiti. Međutim, u srijedu u zapanjujućem zaokretu, predsjednik SAD je odustao od najstrožih carina koje je uveo američkim trgovinskim partnerima, izuzev Kine, proglasivši pauzu od 90 dana u njihovoj primjeni, kako bi tržištima dao vremena da se stabilizuju i ostavio prostor za pregovore.

Mada je vijest o pauzi podstakla skok globalnih berzi nakon burnog perioda nestabilnosti koji je sa tržišta zbrisao bilione dolara, ona nije uspjela da umiri zabrinutost kompanija zbog posljedica njegovog trgovinskog rata i haotične primjene mjera: rastućih troškova, pada narudžbina i poremećenih lanaca snabdijevanja.

Ispostavilo se da je trgovinski rat koji je predsjednik SAD uz veliku pompu 2. aprila objavio ostatku svijeta postao neodrživ, kako ekonomski, tako i finansijski i politički, ocjenjuje “Fajnenšl tajms”. Njegova odluka da makar djelimično popusti znak je da Tramp ipak nije imun na pritiske, bilo da dolaze od investitora, zakonodavaca ili donatora, čak ni kada je riječ o jednoj od njegovih ključnih političkih agendi.

Evropska unija je juče saopštila da će odložiti primjenu prvih kontramjera na oko 21 milijardu eura uvoza iz SAD.

Poslovne asocijacije izrazile su izvjesno olakšanje, ali su upozorile da potresi izazvani nepredvidivim pravcem Trampove politike nijesu prestali. Ukazale su na to da su tarife od 10 odsto većini zemalja i dalje na snazi, da su SAD dodatno zaoštrile trgovinski sukob sa Kinom te da i dalje nije jasno da li će biti uvedene dodatne dažbine na pojedine sektore, poput automobilske industrije i farmacije.

“Ova privremena pauza možda ublažava trenutno opterećenje, ali ne otklanja neizvjesnost koja parališe planiranje trgovine, nabavke i investicija u kompanijama,” rekao je za FT Džejk Kolvin, predsjednik Nacionalnog savjeta za spoljnu trgovinu, lobističke organizacije iz Vašingtona.

Za rukovodioce kompanija najnoviji preokret u Trampovoj carinskoj agendi samo je dodatno produbio konfuziju u vezi sa njenim stvarnim ciljem, navodi Rojters i dodaje da se sada sve češće postavlja pitanje šta slijedi nakon isteka 90-dnevne pauze.

Odluka da makar djelimično popusti znak je da Tramp, ipak, nije imun na pritiske, bilo da dolaze od investitora, zakonodavaca ili donatora, čak ni kada je riječ o jednoj od njegovih ključnih političkih agendi

Te složene kalkulacije dolaze u trenutku kada opada povjerenje potrošača, a sve više rastu strahovi od globalne recesije.

“Globalni tokovi trgovine su izuzetno složeni, a uslovi za prekograničnu razmjenu trenutno se veoma brzo menjaju”, saopštila je juče njemačka hemijska kompanija BASF.

Tehnološki gigant “Apple” unajmio je teretne avione kako bi dopremio 600 tona iPhone uređaja, što je oko 1,5 miliona komada, iz Indije u SAD.

Analitičari upozoravaju da bi cijene iPhone-a u SAD mogle naglo porasti, s obzirom na to da Apple u velikoj mjeri zavisi od uvoza iz Kine, glavnog proizvodnog centra za ove uređaje, na koji se sada primjenjuje Trampova najviša carinska stopa - zapanjujućih 125%.

“Pauza od 90 dana u primjeni tarifa, mada predstavljena kao privremeno olakšanje, stvara znatnu neizvjesnost za kompanije,” izjavila je za Rojters Anita Rajt, ovlašćeni finansijski planer u firmi “Bolton Džejms”. Tramp tvrdi da želi da vrati proizvodnju u Sjedinjene Države, ali stalne promjene u politici čine dugoročna ulaganja rizičnim. “Kompanije će vjerovatno ostati oprezne kada je riječ o troškovima i zapošljavanju sve dok ne dobiju jasniju sliku o dugoročnoj trgovinskoj politici”, dodala je Rajt.

Neke kompanije, uključujući “General Motors”, “Porsche” i “Mercedes-Benz”, stvorile su zalihe u SAD kako bi preduhitrile uvođenje carina.

Međutim, neizvjesnost baca sjenku na poslovne izglede za kasniji dio godine, upozoravaju trgovinski rukovodioci. Slabljenje povjerenja američkih potrošača već utiče na smanjenje potrošnje.

Privremeno ublažavanje carina koje je najavio Tramp ne donosi značajnije olakšanje za kompanije iz sektora automobilske, čelične i aluminijumske industrije, koje i dalje plaćaju američke dažbine od 25%.

Srpska kompanija “Testeral”, koja proizvodi aluminijumske i PVC proizvode za građevinsku industriju, mogla bi biti prinuđena da otpusti dio zaposlenih ukoliko carine ostanu na snazi, izjavila je izvršna direktorka Sanja Stanimirović za Rojters.

Kompanija ne može lako da poveća cijene kako bi pokrila dodatne troškove, jer je vezana dugoročnim ugovorima, dodala je. Testeral zapošljava oko 120 radnika sa punim radnim vremenom i još 80 sezonskih ili honorarnih radnika.

“Ove carine trenutno predstavljaju ozbiljan rizik za naše poslovanje”, upozorila je Stanimirović.

U SAD, demokrate, koje su se do sada mučile da pronađu efikasan način napada na predsjednika SAD, koriste politički poklon koji im je Tramp pružio.

“Haos, neizvjesnost i stvarna šteta koju je izazvao Trampov carinski porez neće nestati za 90 dana. Suština je sljedeća: predsjednik je izazvao globalni haos na račun američkih porodica i preduzeća”, naveo je senator iz Ilinoisa Dik Durbin.

Bivša američka ministarka finansija Dženet Jelen juče je u intervjuu za CNN kazala da su “ekonomske mjere Trampove administracije najteža rana koju je jedna vlada mogla nanijeti ekonomiji koja je dobro funkcionisala” i istakla da je “porasla vjerovatnoća od recesije u SAD”.

Jelen, u prvom televizijskom intervjuu otkako je napustila funkciju, kazala je da su prinosi na američke državne obveznice naglo porasli usljed finansijskih potresa izazvanih carinama, što je navelo investitore da preispitaju status tih obveznica kao sigurnog utočišta. Prinosi na obveznice kreću se obrnuto od njihove cijene.

“To je natjeralo visoko zadužene hedž fondove, koji drže američke državne obveznice, da počnu da rasprodaju svoje pozicije, a masovna prodaja američkih obveznica bi zaista mogla da izazove finansijsku nestabilnost”, rekla je Jelen. “Koliko sam razumjela, upravo je to bio jedan od faktora koji su uticali na predsjednika Trampa da zaustavi recipročne carine”.

( N.B. )