Krše se prava svih, pa i ranjive djece: Broj pritužbi na rad organa javne uprave porastao za skoro 55 odsto

Broj pritužbi građana na rad organa javne uprave Zaštitniku ljudskih prava i sloboda prošle godine porastao je za skoro 55 odsto, u odnosu na 2023.

“To ukazuje na rastuće povjerenje u rad Zaštitnika, ali i na potrebu za jačanjem efikasnosti i odgovornosti organa javne uprave. Najveći broj pritužbi i dalje se odnosi na pravo na dobru upravu i pravnu zaštitu, što pokazuje da građani očekuju veću efikasnost, transparentnost, odgovornost i ažurnost u radu institucija javne vlasti”, piše u godišnjem izvještaju Zaštitnika.

Građani su se posebno žalili Ombudsmanu i na povredu prava na mirno uživanje imovine, zdravstvenu zaštitu, pravo obraćanja i pravo na odgovor, pristup sudu i pravo na djelotvoran i efikasan pravni lijek i zaštitu životne sredine.

U 2024. godini Zaštitnik je imao u radu ukupno 1.164 pritužbi, od kojih je 149 preneseno iz 2023, a postupak je okončan u više od 90 odsto slučajeva.

“Pritužbe primljene u izvještajnoj godini odnosile su se na rad: državnih organa, organa državne uprave i drugih organizacija (379), sudova (85), Državnog tužilaštva (33), Uprave policije (58), javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (218), organa lokalne samouprave i lokalne uprave (62) i na rad organa, službi i nosilaca javnih ovlašćenja u drugim državama, privredna društva, druga pravna lica, preduzetnike, fizička lica i druge (180)”.

Dotrajale škole i nedostatak ljekara i stručnjaka

Zaštitnik konstatuje da su svakodnevno prisutni problemi svih kategorija djece u ostvarivanju prava u obrazovnom, zdravstvenom i sistemu socijalne zaštite. Pojašnjavaju da su posljedice mnogo više izražene kada su u pitanju ranjive kategorije djece.

“Iako nije zapaženo sistemsko i brojno kršenje prava djeteta i dalje su uočljive razlike u ostvarivanju prava u odnosu na mjesto stanovanja (region, ruralne sredine)… Uprkos izvjesnom poboljšanju u pojedinim aspektima zaštite prava djeteta, diskontinuiteti u postupanju i uočeni sistemski problemi i dalje postoje”, piše u izvještaju.

Zaštitnik naglašava da u sistemu socijalne i dječje zaštite nedostaju različite usluge, prostorni i kadrovski kapaciteti djeci u svim krajevima Crne Gore. Ističe da djeci u sistemu zdravstvene zaštite nema dovoljno kadra na svim nivoima i da često izostaje pravovremeno uključivanje tog sektora u sistem rane intervencije i razvoja.

“Na osnovu kontakata sa djecom, razgovora sa školskim upravama, zapažamo da je zabrinjavajuća dostupnost alkohola i cigareta djeci iako postoje zakonske zabrane”, tvrde u instituciji Ombudsmana.

U obrazovnom sistemu, pokazuje izvještaj, nema dovoljno stručnog kadra za rad sa djecom sa posebnim potrebama, a škole često nemaju obučene nastavnike i asistente, niti prilagođenu infrastrukturu.

“U obrazovnom sistemu, i pored preduzetih aktivnosti tokom izvještajne godine, zapažaju se različiti problemi na svim nivoima: nedostatak prostornih kapaciteta, dotrajali i neuslovni objekti, nedostatak nastavnog kadra, nedovoljan broj stručnjaka koji pružaju psihološko-pedagošku podršku učenicima ali i nastavnicima kao i nedovoljan stepen znanja i osviještenosti nastavnog kadra u odnosu na poštovanje prava djeteta i način postupanja prema djetetu koje pokazuje određene promjene u ponašanju, problemi neprimjerenog postupanja nastavnika prema učenicima, nasilje nad i među djecom”, navodi se u izvještaju.

Kada su u pitanju mladi, jedan od uočenih problema sa kojima se suočavaju je neusklađenost u pogledu vještina koje se stiču kroz sisteme obrazovanja i potrebe tržišta rada.

Diskriminacija prisutna svuda, zabrinjava govor mržnje

Prema izvještaju Zaštitnika, ta institucija je lani u radu imala 211 predmeta u oblasti zaštite od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, od kojih je okončano 166. U 80 predmeta utvrđena je diskriminacija ili povreda drugog prava i istovremeno dato 119 preporuka jednom ili više državnih organa, uključujući fizička i pravna lica u privatnom sektoru.

I u prošloj godini najveći broj pritužbi zabilježen je u oblasti rada i zapošljavanja (105).

“Potrebno je da svi organi, koji su dužni da vode evidenciju o slučajevima prijavljene diskriminacije, konkretizuju osnov diskriminacije, odnosno lično svojstvo potencijalnih žrtava diskriminacije, uključujući uvredljiv govor, govor mržnje i druge delikte”, ističe Zaštitnik.

Poručuje da učestalost govora mržnje zabrinjava, posebno u on-line prostoru, zahtijeva pravovremeno i adekvatno reagovanje, kako kroz mehanizme samoregulacije, ali i kroz postupke utvrđivanja krivično - pravne i prekršajno - pravne odgovornosti.

Zaštitnik konstatuje da su osobe sa invaliditetom izložene diskriminaciji, u svim segmentima života, a pogrešni pristupi invaliditetu urušavaju koncept ljudskih prava, samostalnost i dostojanstvo osoba sa invaliditetom. Zbog toga je, tvrde, potrebno bez daljeg odlaganja usvojiti Zakon o jedinstvenom tijelu za vještačenje invaliditeta.

Zaključuje se da Romi i Egipćani uglavnom žive u nepovoljnim socijalnim uslovima, segregiranim, prenatrpanim i neuslovnim naseljima, sa ograničenim izvorima prihoda, a što doprinosi i njihovoj socijalnoj isključenosti.

Zaštitnik, pored ostalog, poručuje da se na rodno zasnovano nasilje, uključujući seksualno nasilje nad ženama, mora se reagovati djelotvornim procesuiranjem i adekvatnim kažnjavanjem počinilaca, kao i inkriminisanjem femicida.

( Ana Komatina )