Božović: Pravično je da se ispitaju zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske
"Drago nam je da postoji određeni broj kontakata sa Vladom Hrvatske po pitanju prevazilaženja pitanja koja se tiču bilateralnih odnosa, a tu svakako spada i pitanje ratnih zločina", rekao je ministar pravde
Ministar pravde Bojan Božović kazao je kako smatraju da je pravično da se ispitaju zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske.
On je to rekao na današnjoj sjednici Skupštine, na kojoj ministri odgovaraju na poslanička pitanja.
Poslanica Slađana Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije (SNP) pitala je Božovića da li se i kada može očekivati revidiranje sporazma državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske za ratne zločine iz 2006. godine, da li je takva inicijativa zvanično pokrenuta sa crnogorske strane, kao i da li od hrvatske strane ima bilo kakvu povratnu informaciju o toj temi.
"Podsjetiću javnost da je u pitanju sporazum koji je potpisan 2006. godine i u kome postoji očigledna asimetričnost u pravima i obavezama jedne i druge strane. Dakle, Drzavno tužilastvo Crne Gore moze da podigne optužnice protiv crnogorskih državljana koji su optuženi za ratne zločine od strane Hrvatske, ali, sa druge strane, ne može optuziti hrvatske državljane koji su osumnjičeni za ratne zločine nad našim, crnogorskim stanovništvom. Dakle, u pitanju su dvostruki aršini, a politickim rječnikom slobodno se moze kazati da je u pitanju politička kapitulacija Crne Gore pred Hrvatskom", istakla je.
Kako je dodala, pruža apsolutnu podršku za to da se svi zločini počinjeni u Hrvatskoj od strane crnogorskih državljana ispitaju do kraja, ali da Crna Gora ne smije da se odrekne svojih državljana, pogotovo onih koji su stradali u logoru "Lora".
"Postoji samo jedna stvar gora od nepravde, a to je selektivna pravda", istakla je.
Božović je odgovorio da je tokom bilateralnog sastanka sa glavnim državnim tužiocem Hrvatske 2024. godine razgovarano i o neophodnosti revidiranja Sporazuma o saradnji gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida zaključenim 2006. godine, ali i da je predlog revidiranog teksta Sporazuma zvanično upućen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, kao i da su obaviješteni da je upućen Ministarstvu pravde te države u cilju davanja saglasnosti na isti.
"Smatramo da je pravično da se ispitaju zločini počinjeni na teritoriji Hrvatske... Drago nam je da postoji određeni broj kontakata sa Vladom Hrvatske po pitanju prevazilaženja pitanja koja se tiču bilateralnih odnosa, a tu svakako spada i pitanje ratnih zločina", poručio je.
Kaluđerović je konstatovala da se radi o pozitivnom signalu, te da je sporazum iz 2006, kad je na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva bila Vesna Medenica, poražavajući.
Budva da što prije ima sud i tužilaštvo
Poslanica Nove srpske demokratije (NSD) Bojana Pićan pitala je Božovića da li će se uspostaviti Osnovni sud u Budvi.
Ona je dodala da je Opština Budva 2019. izrazila spremnost da obezbijedi neophodne uslove za formiranje suda, a da su građani i dalje primorani da putuju u Kotor i Cetinje.
Božović je kazao da je neophodno da Budva što prije ima Osnovni sud i Osnovno državno tužilaštvo.
"Mi trenutno na sjeveru imamo problem u formiranju vijeća u velikom broju osnovnih sudova. Rezultat takvog stanja, prije svega osnovnih sudova, a mala razdaljina između pojedinih opština dovela je do toga da Evropska komisija unazad 10 godina insistira na racionalizaciji, odnosno optimizaciji pravosudne mreže u Crnoj Gori, što znači da se smanji broj osnovnih sudova. Mi smo pripremili plan koji neće dovesti do onemogućavanja građanima da pristupe pravdi - to znači mogućnost da u u opštinama gdje ne možemo da formiramo vijeće dođe do spajanja izzmeđu više manjih sudova koji bi bila odjeljenja nekog većeg", istakao je.
( Aljoša Turović )