BiH: Šmit obustavio budžetsko finansiranje Dodikovog SNSD i stranke Ujedinjena Srpska
Obraćajući se u Sarajevu, Šmit je zjavio da se obustava odnosi na novac iz budžeta na svim nivoima u BiH , ističući da antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što prestane
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Kristijan Šmit donio je odluku o obustavljanju isplate novca iz budžeta na svim nivoima u BiH za finansiranje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, i političke stranke Ujedinjena Srpska, koja je koalicioni partner Dodikovoj partiji u entitetu RS.
Obraćajući se u Sarajevu, Šmit je danas zjavio da se obustava odnosi na novac iz budžeta na svim nivoima u BiH , ističući da antidejtonsko djelovanje ima posljedice i da će svoju odluku razmotriti nakon što prestane.
"Sva sredstva za ove dvije strake, na svim nivoima vlasti, biće obustavljena i preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH. Ovom odlukom podržavaju se napori institucija BiH da se suprotstave trenutnim flagrantnim napadima vladajuće koalicije RS, predvođene SNSD-om i Ujedinjenom Srpskom na temeljne principe Dejtonskog sporazuma i ustavno-pravni poredak BiH", kazao je Šmit.
On se obratio dan nakon što pripadnicima Države agencije za istrage i zaštitu (SIPA) policijaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS nisu dopustili ulazak u zgradu Administrativnog centra u Istočnom Sarajevu, u vrijeme sastanka predsjednika RS i lidera SNSD sa predstavnicima Grada Istočno Sarajevo.
Iz SIPA su potvrdili za RSE kako su pripadnici te agencije željeli postupiti po nalogu Suda BiH, te da nije došlo do upotrebe sile.
Dodik je, sa predsjednikom Skupštine i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem, osumnjičen za napad na ustavni poredak, u istrazi koju od kraja prošle godine provodi Tužilaštvo BiH.
Za njima je u martu raspisana centralna potjernica, jer se nisu odazvali pozivu na saslušanje. To znači da bi svaka od ukupno 16 policijskih agencija na svim nivoima vlasti u BiH, trebalo da ih privede, što do danas nije učinjeno i oni redovno obavljaju dužnosti.
Takođe, Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH ima ovlašćenja, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, da nameće zakone i smjenjuje zvaničnike.
Izmijenio je i Krivični zakon BiH i uveo da su njegove odluke obavezujuće.
Šmit je poništio i zakone RS kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS, koji su ranije poništavali zakone entitetskog parlamenta poput onog o knjiženju državne imovine na entitet ili zakona o praznicima.
Dan nakon izricanja prvostepene presude Dodiku, Narodna skupština RS usvojila je 27. feburara neustavni zakon o zabrani rada Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Vlast RS tvrdi da ne odustaje od ovog zakona, iako je Ustavni sud BiH 7. marta privremeno zaustavio njegovu primjenu.
Narodna skupština RS je sredinom marta usvojila i Nacrt novog Ustava RS, kojim vlasti planiraju definisati taj entitet kao "državu srpskog naroda", dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati svoju vojsku, te ukinuti Vijeće naroda i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda.
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )