Desničar Simion i umjereni gradonačelnik Bukurešta u drugom krugu izbora u Rumuniji
Za sada, nijedan važan kandidat rangiran nakon prva dva mjesta nije objavio koga će podržati u drugom krugu.
Krajnje desni euroskeptik Đorđe Simion ostvario je uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima u Rumuniji 4. maja, ali ne i većinu potrebnu da izbjegne drugi krug u kojem će mu 18. maja protivkandidat biti umjereni poitičar Nikušor Dan.
Predsjednički izbori održani su nakon što su oni iz novembra prošle godine poništeni zbog optužbi o ruskom miješanju.
Kandidat AUR-a, Đorđe Simion, pobijedio je u prvom krugu izbora sa skoro 41 odsto glasova. Broj dobijenih glasova premašuje kumulativni rezultat koji su Kalin Georgesku i Simion postigli u prvom krugu poništenih predsjedničkih izbora 2024. godine.
Nakon vrlo tijesnog prebrojavanja, nezavisni kandidat, gradonačelnik Bukurešta Nikušor Dan sa osvojenih 20,99 pretekao je kandidata vladajuće koalicije Krina Antoneskua koji je dobio 20,07 odsto glasova.
Pedesetpetogodišnji Dan, koji se smatra umerenim političarem, je pobijedio Antoneskua zahvaljujući glasovima dijaspore.
Za sada, nijedan važan kandidat rangiran nakon prva dva mjesta nije objavio koga će podržati u drugom krugu.
Simion je poznat po svojim kontroverznim izjavama, uključujući one o teritorijama Ukrajine i Moldavije, kao i o propitivanju rumunske vojne pomoći Ukrajini. Kritikovao je i aktuelnu rusku invaziju na Ukrajinu.
U novembru prošle godine, Kalin Georgesku, desničarski proruski nacionalista koji se smatrao slabijim kandidatom, iznenađujuće je pobijedio u prvom krugu izbora.
Međutim, Ustavni sud je poništio predsjedničke izbore nakon tvrdnji da je Rusija vodila koordinisanu online kampanju u korist Georgeskua, što je Moskva demantovala.
Georgesku je nazvao ponovljene izbore "prevarom onih čija je jedina državna politika varanje", ali je rekao da je došao da "ukaže na snagu demokratije, snagu glasanja koji zastrašuje sistem".
Poništavanje novembarskih izbora izazvalo je kritike izvan Rumunije, a najistaknutije su bile one američkog potpredsjednika Džej Di Vensa, koji je u februaru na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji optužio zvaničnike da su djelovali na osnovu "slabih sumnji i ogromnog pritiska svojih susjeda iz Evropske unije".
Simion je javno prigrlio dio retorike američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog pokreta "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (Make America Great Again, MAGA).
U novembru je objavio fotografiju na kojoj nosi poznati Trampov crveni kačket s natpisom "Trump Save America", a nedavno je izjavio da je "ideološki potpuno usklađen s MAGA pokretom".
Izborna komisija Rumunije je 24. aprila pokrenula istragu protiv Simionove političke stranke zbog navodnog kršenja pravila o finansiranju predizborne kampanje.
Istraga se fokusirala na tvrdnje da je Simion organizovao isplatu od 1,5 miliona dolara američkoj lobističkoj firmi kako bi se organizovali sastanci u Vašingtonu s istaknutim medijskim ličnostima bliskim Trampu. Simion je te navode negirao.
Izborna kampanja privukla je pažnju međunarodnih posmatrača. U izvještaju prije izbora, posmatrači iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) kritikovali su neke aspekte registracije i brojanja glasova u Rumuniji.
Administracija Donalda Trampa poslala je i svog nezavisnog posmatrača, zvaničnika iz Federalne izborne komisije SAD, koja nadgleda američke izbore.
Izbori su trenutak raskršća za Rumuniju, članicu Evropske unije i NATO-a, koja nastoji da povrati demokratiju i zadrži geopolitičke saveze, koji su postali nategnuti nakon poništavanja novembarskih izbora.
Novi predsjednik će naslijediti Klausa Johanisa, predsjednika Rumunije od decembra 2014. do februara 2025. godine.
Johanisu je drugi mandat produžen nakon što je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore, ali je on u februaru ipak podnio ostavku pod pritiskom više opozicionih, pretežno desničarskih stranaka.
Ponavljanje predsjedničkih izbora je zaustavilo aktivnosti vlade na smanjenju najvećeg budžetskog deficita u Evropskoj uniji, zbog čega Rumuniji prijeti opasnost od pada kreditnog rejtinga na nivo ispod investicionog, piše Rojters.
Naredni predsjednik će se suočiti i sa ekonomskim posljedicama potencijalnog trgovinskog rata i sa pritiskom da poveća izdvajanja za odbranu.
( Radio Slobodna Evropa )