Novo obećanje da će da zaštite matični broj

Pet godina od stupanja na snagu Uredbe o načinu određivanja identifikacionog broja (ID), i nešto više od kako su iz tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) javnosti saopštili da će zahvaljujući tom, njihovi matični brojevi biti zaštićeni, resor koji sada vodi Danilo Šaranović sličnu poruku poslao je nedavno pozivom na javnu raspravu na Nacrt zakona o ID.

Poziv je objavljen 31. marta, kako je tada najavljeno, traje 20 dana, a deset dana od dana od završetka javne rasprave, što je neki kraj aprila, trebalo bi da bude objavljen i izvještaj.

U međuvremenu, iz resora Danila Šaranovića nisu odgovorali na pitanja “Vijesti” u vezi sa Nacrtom, iako su to najavili više puta. Pitanja su prvi put elektronskom poštom upućena sjutradan po objavi poziva na javnu raspravu, potom i 23. aprila. “Vijesti” su više puta na tu temu komunicirale i drugim kanalima, uz podsjećanje na upit i uz molbu za informaciju o statusu tog upita.

Uredba o načinu određivanja ID objavljena je u Službenom listu 6. marta 2020, a stupila je na snagu osam dana kasnije.

Njome je uređen način određivanja ID fizičkog lica, sadržaj, poništavanje, potvrda i kako se vodi evidencija. U odnosu na Uredbu, Nacrt zakona o ID uređuje i zaštitu ID.

U obrazloženju Nacrta, koje je objavljeno uz poziv na raspravu, iz MUP-a su naveli da će primjenom tog propisa istovremeno biti zaštićeni “i jedinstveni matični brojevi građana”.

“Koji, između ostalog, sadrži i cifre koje određuju datum rođenja, kao i cifre koje označavaju pol i mjesto rođenja imaoca jedinstvenog matičnog broja, a imajući u vidu da identifikacioni broj ne odaje lične podatke lica”, naveli su.

Uvođenjem ID, dodali su, “smanjuju se administrativna opterećenja za građane, a s obzirom na to da isti omogućava elektronsku identifikaciju za korišćenje elektronskih usluga”.

“Navedeno predstavlja iskorak ka modernizaciji sistema identifikacije građana, unapređenju zaštite ličnih podataka i usklađivanje sa savremenim međunarodnim standardima”, stoji u obrazloženju Nacrta.

Ne odgovaraju na pitanja o načinu zaštite

MUP je 2020. godine počeo sa izdavanjem elektronske lične karte. Prema zakonu, ta LK sadrži ID, ali taj podatak nije, kako je bilo najavljeno, zamijenio JMB, već je upisan na čip dokumenta. JMB, kao u slučaju stare lične, upisan je na sam dokument i i dalje je vidljiv.

“Vijesti” su MUP pitale na koji način će biti zaštićeni podaci građana, da li se tim Nacrtom institucije obavezuju da u registre uvode, uz JMB, kao identifikator građana, i ID, kako se obavezuju i koje su sankcije ukoliko se to ne dogodi - jer to nije i naznačeno u kaznenim odredbama Nacrta.

Zakon o centralnom registru stanovništva propisuje ličnu identifikacionu oznaku, pa je MUP upitan da li, osim JMB, Zakon prepoznaje i ID, a ako ne, da li su neophodne i kada će se desiti i izmjene Zakona o centralnom registru stanovništva.

Upitani su i da li bi te promjene u jednom trenutku inicirale i izmjene obrazaca za lične karte, odnosno da li je planirano da u nekom trenutku ID potpuno zamijeni JMB.

Resor Danila Šaranovića nije odgovorio na pitanja redakcije.

Abazović: Tekst ima više slabosti

Komentare na Nacrt zakona o ID “Vijestima” je dostavio Dejan Abazović, magistar elektronike i telekomunikacija, IT konsultant i bivši državni sekretar u Ministarstvu javne uprave (MJU).

On kaže da je uvođenje ID-a kao dodatnog identifikacionog sredstva, koje ne otkriva lične podatke, “pozitivan korak ka jačanju zaštite privatnosti i modernizaciji sistema identifikacije u Crnoj Gori”, ali i navodi da “uspješna implementacija zahtijeva pažljivo planiranje, jasne strategije za paralelno korišćenje sa JMB”.

To takođe, dodaje on, zahtijeva i “sveobuhvatne izmjene propisa i sistema, kao i efikasnu komunikaciju sa građanima i institucijama”.

“Potrebno je osigurati da se ID koristi na način koji dopunjuje, a ne komplikuje postojeći sistem identifikacije zasnovan na JMB. Jasno definisanje uloge i svrhe oba identifikatora u različitim kontekstima biće ključno za uspjeh ovog zakona”, rekao je on.

Prema mišljenju Abazovića, Nacrt zakona o ID ima više slabosti. Tako, pored ostalog, spornim smatra način na koji je definisan član 10, gdje je opisano korišćenje i zaštita podataka.

Prema tom članu, podatke iz evidencije identifikacionih brojeva može da koristi MUP, državni organi, organi lokalne uprave, druga pravna lica kojima je povjereno vršenje javnih ovlašćenja... i drugi organi koji vode službene evidencije o licima ili u vođenju službenih evidencija koriste identifikacioni broj, “kao i drugi subjekti”.

“Iako se navodi da “drugi subjekti” mogu da koriste identifikacioni broj ako su za to ovlašćeni zakonom, možda bi trebalo preciznije definisati kategorije tih subjekata ili kriterijume za njihovo ovlašćenje, kako bi se izbjegle nejasnoće i potencijalne zloupotrebe. Fraza ‘drugi subjekti’ je prilično široka i ostavlja prostor za tumačenje”, navodi on.

Mišljenja je da nisu detaljno opisane odredbe o zaštiti podataka.

“Iako se upućuje na Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, smatram da bi bilo korisno u samom ovom zakonu naglasiti ključne principe zaštite podataka u kontekstu ID (npr., minimalizacija podataka, ograničenje svrhe obrade). Samo upućivanje na drugi zakon možda nije dovoljno da osigura da se specifičnosti korišćenja ID-a uzmu u obzir”, kazao je Abazović.

Zakon, po njemu, ne precizira i na koji način će građani biti informisani o svom identifikacionom broju i njegovom značaju, pa predlaže da se predvide mehanizmi za informisanje javnosti o svrsi, načinu korišćenja i zaštiti ID-a.

Građanin sada informaciju o ID dobija prilikom preuzimanja nove lične karte, u formi potvrde. Informisanje o tom broju tu počinje i završava.

Sporne i kaznene odredbe

Abazović dodaje da nema ni detaljnijih odredbi o interoperabilnosti sistema:

“Iako se u obrazloženju pominje interoperabilnost, sam zakon ne sadrži konkretne odredbe koje bi osigurale nesmetanu razmjenu podataka između različitih sistema koji koriste identifikacioni broj. Ovo je važno za efikasnost i izbjegavanje tehničkih problema u budućnosti”, pojašnjava.

Problem vidi i u dijelu u kojem su opisane kaznene odredbe, jer su, kaže, usmjerene samo na odgovorno lice u organu.

“Možda bi trebalo razmotriti i kaznene odredbe za druge subjekte koji bi eventualno zloupotrijebili sistem identifikacionih brojeva. Odgovornost bi trebalo da bude šira od samo državnih organa”, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, nedostaju i odredbe o prelaznom periodu i prilagođavanju postojećih sistema:

“Zakon ne sadrži detaljne odredbe o tome kako će se postojeći sistemi prilagoditi uvođenju novog identifikacionog broja. Bilo bi korisno razjasniti ovaj aspekt, uključujući rokove i odgovornosti za prilagođavanje”.

Sagovornik “Vijesti” ukazuje i na potencijalne izazove i pitanja, pa tako navodi da će u početku, a to je i sada slučaj, na osnovu Uredbe, postojati dva sistema:

“U početnom periodu, vjerovatno će postojati paralelna upotreba JMB i ID-a. Ovo može dovesti do zabune, administrativnog opterećenja i potrebe za usklađivanjem različitih baza podataka. Potrebno je jasno definisati u kojim situacijama će se koristiti ID, a u kojima JMBG”, kaže on.

“Potrebno je osigurati da se ID koristi na način koji dopunjuje, a ne komplikuje postojeći sistem identifikacije zasnovan na JMB. Jasno definisanje uloge i svrhe oba identifikatora u različitim kontekstima biće ključno za uspjeh ovog zakona”, kazao je Abazović

Takođe, dodaje, neophodne su izmjene postojećih propisa i sistema:

“Uvođenje ID-a zahtijevaće izmjene mnogih zakona, podzakonskih akata i informacionih sistema koji trenutno koriste JMBG. Ovaj proces može biti kompleksan i dugotrajan”, poručuje i dodaje i da će biti potrebno vrijeme da se građani i institucije naviknu na korišćenje novog identifikacionog broja i da razumiju njegovu svrhu i prednosti.

U tom smislu, preporučuje efikasnu kampanju informisanja.

Iako je, prema zakonu, rok za zamjenu lične karte bio kraj marta ove godine, MUP je taj rok pomjerio do kraja septembra, jer svi građani nisu i za proteklih pet godina stare lične karte zamijenili novim, elektronskim. Iz tog resora uvjeravaju da su u međuvremenu sprovodili više kampanja putem kojih su građane informisali o eLK, njenim prednostima i obavezi da stare lične zamijene novim...

Prednosti u odnosu na matični broj

Ključna prednost ID u odnosu na JMB, kaže Abazović, jeste da ID ne sadrži lične podatke, što smanjuje rizik od zloupotrebe ličnih informacija.

Budući da ID ne otkriva pol, dodaje on, smanjuje se mogućnost diskriminacije na osnovu pola u različitim sistemima i procesima.

“Mnoge zemlje koriste identifikacione brojeve koji ne otkrivaju lične podatke radi veće sigurnosti i privatnosti. Uvođenje ID-a bi Crnu Goru uskladilo sa tim trendovima”, kaže on i dodaje i da ID može biti pogodniji za korišćenje u elektronskim sistemima i uslugama, jer je kraći i ne sadrži potencijalno osjetljive informacije.

( Damira Kalač )