Radojević: Kokain se sve češće nalazi u krvi vozača
Trend porasta zloupotrebe droga, pogotovo među mladima, primjećuju i u NVO Cazas koja ima dnevne centre namijenjene zavisnicima od psihoaktivnih supstanci
To što je policija za samo četiri dana kaznila 64 vozača zbog vožnje pod dejstvo narkotika ne iznenađuje ljekare koji svakodnevno svjedoče saobraćajnim nesrećama.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti specijalista Sudske medicine, Nemanja Radojević istakao je da je brzi skrining test koji se radi u takvim situacijama pouzdan jedino za kokain.
"Kao što nas je nekad ranije iznenađivalo da nađemo kokain ili neku drugu psihoaktivnu supstancu kod, na primjer, vozača koji je poginuo, danas više to ne iznenađuje. Dakle, toliko često nalazimo najčešće kokain u krvi da nam je to na nivou 'evo ga i ovaj' to prosto nije dobro s obzirom da svaka psihoaktivna supstanca ima veoma loše efekte na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost za sigurno upravljanje motornim vozilom, pa se i može smatrati faktorom koji je ustvari i doprinio nastanku te nezgode, ako ne i direktnim uzrokom nezgode. Dakle, ne samo što je alkohol prepoznat kao jedna od tih supstanci, sve droge, među kojima smatram i ljekove koje imaju psihotropno dejstvo i koji su naravno zabranjeni prilikom upotrebe vozila, odnosno ukoliko koristite neku psihijatrijsku terapiju, ako lijek ima oznaku onog trouglića gore na kutiji, on se smatra trigonikom. To su ljekovi koji imaju snažan uticaj na motorne sposobnosti, kao i droge. Onda ne možete upravljati motornim vozilom. Problem se dramatizuje onda kada neko smrtno strada, onaj koji je prouzrokovao nezgodu je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, tada je njegova odgovornost mnogo veća, kazne su mnogo veće, što i treba da bude, ali svakako mislim da ih treba još i dodatno pojačati", rekao je Radojević.
Trend porasta zloupotrebe droga, pogotovo među mladima, primjećuju i u NVO Cazas koja ima dnevne centre namijenjene zavisnicima od psihoaktivnih supstanci.
"Nama se prosječna starost korisnika u poslednjih deset godina drastično smanjila. Nama je prosječan korisnik prije deset godina imao između 35 i 45, ali su to uglavnom bile neke kasne 30. i početak 40. godina. Nama se ta prosječna starost klijenta sve više smanjuje, tako da mi sad već govorimo o ranijim 30-ima kada su te osobe zaista onako duboko zagazile u bolest zavisnosti. Tako da je jako važno razumijeti taj kontekst, ali i kada govorimo o godinama i o mladosti. Tačno je da mladi ljudi zakonski jesu ljudi od 15 do 30 godina, ali tu kategoriju mladosti u kontekstu života, u kontekstu produktivnosti, treba u ovom dijelu posmatrati drugačije. I jedan život od 40 godina koji je izgubljen je mladi život. Jer je to osoba koja je i dalje mogla da doprinese društvu, da obavlja svoje uloge, da se razvija, da i dalje postiže nekakve rezultate. Tako da mi zaista smatramo da je svaki život koji je izgubljen na ovaj način mogao da bude da kažem, sačuvan i da imamo prosto obavezu da kreiramo neke akcije koje će ne samo biti fokusirane na mlade, već uopšte na sve učesnike u saobraćaju i učesnice u tom dijelu", rekla je za Boje jutra Sanja Šišović iz Cazasa.
( Majda Banda )