Podgorica: Građani "krivi" što ne selektuju otpad

Izvještaj o sprovođenju Plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom u Glavnom gradu Podgorica za 2024. na dnevnom redu Skupštine 15. maja

11320 pregleda9 komentar(a)
Kontejneri za suvi i mokri otpad, Foto: podgorica.me

Uz sve kampanje i inspekcijski i komunalni nadzor, primarna selekcija otpada po sistemu “mokra” i “suva” frakcija nije dala očekivane rezultate, a da bi se to postiglo neophodna je veća uključenost građana.To se, pored ostalog, navodi u Izvještaju o sprovođenju Plana upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom u Glavnom gradu Podgorica za 2024. godinu, koji je na dnevnom redu Skupštine zakazane za 15. maj.

Izvještaj je izrađen na osnovu podataka koje su dostavili “Deponija”, “Čistoća”, “Zelenilo”, Uprava za inspekcijske poslove i Služba komunalne policije Glavnog grada Podgorica.

Prema dostavljenim podacima, na deponiju “Livade” u toku izvještajne godine dopremljeno je nešto preko 100 hiljada tona komunalnog otpada, od čega skoro 73 hiljada sa teritorije Glavnog grada. Preostala količina dopremljena je iz opština Danilovgrad, Nikšić, Tuzi, Plužine i Prijestonice Cetinje.

Kako se navodi, tokom godine, broj metalnih kontejnera uvećan je za 22 odsto u odnosu na 2023. godinu.

“U toku je izrada Elaborata koji će evidentirati sve lokacije posuda na teritoriji Glavnog grada, u cilju pružanja kvalitetnije usluge”, stoji u dokumentu.

U toku prošle godine broj korisnika uvećan je sa 71.069 na 73.781, odnosno za 3,8 odsto. Prema podacima navedenim u Izvještaju, na kraju 2024. godine i procenat naplate je visok - u kategoriji fizičkih lica naplaćeno je 93, a u kategoriji pravnih 91 odsto računa.

U dokumentu se, međutim, ukazuje da i dalje postoje izazovi kad je u pitanju selektivno odlaganje otpada:

“I pored preuzimanja potrebnih aktivnosti nadležnih organa, privrednih društava zaduženih za upravljanje komunalnim otpadom, sprovođenju inspekcijskog i komunalnog nadzora, primarna selekcija otpada po principu ‘suva’ i ‘mokra’ frakcija nije dao očekivane rezultate. Ključni izazov je niska uključenost građana, što ukazuje na potrebu kontinuiranog jačanja ekološke svijesti o značaju odgovornog postupanja s otpadom”, piše u dokumentu.

Kao pozitivan, navodi se primjer saradnje sa ugostiteljskim objektima koji se, kako se dodaje, sve više uključuju u organizovan sistem sakupljanja otpadne ambalaže i u koji se uključuje sve više njih. Tako je lani, kako piše u dokumentu, prikupljeno nešto preko 174 tone staklene ambalaže, koja se izvozi u Bugarsku.

Za naredni period, pored ostalog, predlaže se da se pojačaju aktivnosti na primarnoj selekci otpada, povećaju kapaciteti za selekciju, reciklažu i preradu otpada. Takođe, sugerisirano je da se izgradi nedostajuća infrastruktura za upravljanje otpadom, ali i pojača inspekcijski i komunalni nadzor.