Alhemičar generacije Z: Marko Milačić od reciklirane kafe pravi suvenire

Mnogima je kafa najbolje sredstvo za razbuđivanje i bez nje ne mogu da započnu dan. Ima još onih koji vole da “gledaju” u šolju i da u simbolima koji se u talogu pojave traže “materijal” za proricanje sudbine.

Marku Milačiću sa Cetinja kafa je probudila novu ideju, a talog poslužio za nesvakidašnji izazov - napraviti suvenir, ali i tečni sapun i svijeće.

“Od 16. godine radio sam u šanku kako bih zaradio novac za školovanje - prvo za srednju medicinsku školu u Podgorici, pa kasnije za fakultet psihologije. Jedna od stvari koja mi je ostala upamćena u tom poslu je ‘težinjanje’ nošenja kese od kafe. Jedan dan sam sjedio u lokalu na Cetinju, pio sam kafu i pomislio - šta ako recikliramo kafu. I tako je sve u suštini počelo - tim se dosta mijenjao, ljudi su dolazili, odlazili, ali pravimo konzistentni napredak u svemu tome”, priča za “Vijesti” mladi Cetinjanin koji je prošlog vikenda napunio 25 godina.

Za godinu je uspio da sakupi skoro šest tona kafe i papira i od toga je trećinu uspio da reciklira i kompostira.

“Od kafe sam napravio suvenire i uspio sam da razvijem tečni sapun na bazi kafe koji je jako primjenjiv za piling, a napravio sam i svijeće. Međutim, za sapun i svijeće je potrebna ogromna količina repromaterijala i vidio sam da to nije toliko isplativo kod nas, bar ne na početku, tako da sam prešao na male brikete, koje sam pravio od kafe i papira, i koristio ih da bih rastjerivao komarce, a zadnja dva mjeseca sam se bukvalno grijao na njih”, priča Marko dok pokazuje suvenir koji je uradio.

Fap im ne može ništa

Objašnjava da je suvenir napravio pomoću starih kalupa, da je u međuvremenu nabavio nove, ali da čeka repromaterijal, organski lijepak.

Priča da dnevno može da uradi 20 suvenira, ali kako ih suši prirodnim putem, potrebno je desetak dana da se osuše. Tvrdoću je testirao tako što je Fap-om prešao preko njih. Ostali su čitavi, tvrdi, a jedan od tih testiranih suvenira je poklonio novinarki “Vijesti”.

“Pored tehnologije za pravljenje suvenira koju sam predstavio u javnosti, postoji još jedna koju bih mogao da patentiram i želio bih to da uradim. Ukoliko bih to uradio, jedino mi u Crnoj Gori bi mogli da proizvodimo suvenire od ostataka kafe na taj način. Za patentiranje mi je potrebna saradnja sa univerzitetima, koju do sada nijesam imao, i oko 2.500 eura, ali i mogućnost bavljenja ovim poslom, jer sada to ne bih mogao. Mi godišnje imamo 5.000 tona te sirovine i ukoliko bismo uspjeli da patentiramo i razvijemo tu proizvodnju, mogli bismo da generišemo, u najboljoj soluciji, 20 odsto bruto društvenog proizvoda Crne Gore”, tvrdi mladi psiholog sa Cetinja koji je prije dvije godine odlučio da upiše i statistiku.

Propisi prepreka

U septembru prošle godine od startup-a, koje su osnovali on i Igor Radulović iz Podgorice, informatičar, nastalo je društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) “Salvage” koje ima za cilj afirmaciju proizvodnje, oglašavanje i prodaju cirkularnih proizvoda. Ali, još ne i proizvoda od kafe.

“Da bi ljudi ostavljali otpad od kafe kod mene, tj. da bih ja isti lagerovao, moram da od Agencije za zaštitu životne sredine dobijem potvrdu, a za sve to mi je potrebna ogromna zemlja, veliki objekat, 30 hiljada eura na računu. Trenutno imam samo mašinu i ideju, tako da suvenir pravim samo za lične potrebe ili eventualno za poklon nekom turisti. Smatram da treba da se promijeni zakonski okvir kako bismo u potpunosti mogli da legalizujemo ovu proizvodnju”.

Ali su mu zato, dodaje, vrata zemalja Evropske unije (EU) širom otvorena i već ima ponude iz Njemačke i Austrije, ali se još ne odlučuje za taj korak. Za sada je konkurisao, kako reče, sa raznim idejama, jer toga mu ne fali, na svim konkursima koje je država raspisala i vidjeće šta će od toga biti.

“Trudim se da budem proaktivan - u onom okruženju u kojem odrastam i živim to mi je jedini izlaz. U suštini razvijam nekoliko stvari koje su vezane za cirkularnu ekonomiju i blokčejn, to jeste na koji način otpad može da se tokenizuje. Imam još jedan biznis koji razvijam, a on se odnosi na pomaganje malim i srednjim preduzećima da implementiraju AI alat u svom poslovanju”.

Iako bavljenje cirkularnom ekonomijom i pravljenje suvenira od reciklirane kafe na prvi pogled nema mnogo veze sa psihologijom, Miloš smatra da je baš poslovima kojima se bavi ispunio misiju svoje profesije.

“Psiholozi u srednjem vijeku nisu postojali. Psihologija je relativno nova nauka, postoji od 19. vijeka. Međutim, kada se referišete na Junga i na većinu tih poznatih psihologa, čak i na Frojda, oni se referišu iz srednjeg vijeka na alhemičare koji su pokušavali od obične zemlje ili bilo čega drugog, da naprave zlato. Mislim da sam ja tu apsolutno svoju misiju, na neki način, moje profesije ostvario u nekom dubljem dijelu s ovom inicijativom zato što od nečega što je otpad stvaram novu vrijednost”.

Na konstataciju da on dođe kao neki alhemičar modernog doba, Marko kroz osmijeh dodaje - alhemičar generacije Z.

Smatra da su ljudi koji su uvijek spremni da podrže nove ideje, da stanu iza njih, pa i iza njegove priče, dosta skrajnuti iz društva, a da su mediokriteti jako prisutni. Kaže da je najveći otpor u realizaciji ideje imao od ljudi koji su na visokim pozicijama, kako u opštini, tako i u državi, i navodno uspješnih biznismena. Mladi, prema njegovim riječima, su dosta inertni, a patološki ikronizam je najveći problem da neka ideja uspije.

“Mladi su svjesni situacije u našem društvu i nemaju dovoljno hrabrosti da pokušaju nešto da naprave. Znam dosta ljudi koji su imali podršku i porodice i okruženja i uspjeli su da iznesu priče, ali nažalost van Crne Gore. Statistike pokazuju da mladi ljudi žele sigurno zaposlenje, jer ovdje čim imaš stagnaciju, ti si pogriješio i zaboravljaju te. Mislim da su neki ljudi zaista dali doprinos u promociji preduzetništva u prethodnih 30 godina, ali se bojim da oni danas ne umiju da naprave razliku između inovacije i preduzetnika. Poštujem svakog preduzetnika, ali ne bih volio da neko stavi znak jednakosti, uz svo dužno poštovanje prema nekom taksisti koji stoji ispred autobuske i nekog momka poput mene, koji dvije godine pokušava nešto da napravi i zbog brojnih pokušaja, pogreški i ostalog, bez ikakve nade da će to nekad da mu se vrati”.

Misija Tehnopolisa - spajanje preduzetništva i inovacija

Miloš je zajedno sa Igorom Radulovićem učestvovao u RISE projektu koji je od 2019. godine realizovao Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis, zajedno sa partnerima. Tokom pomenutog projekta, koji se završava krajem ove godine, podržano je više od 200 mladih preduzetnika iz zemalja Zapadnog Balkana, a jedna od podržanih ideja je bila i reciklaža kafe.

“RISE projekat, gdje su tokom pet ciklusa mogli da se prijave mladi od 16 do 35 godina, je u fokus stavio društveno-odgovorno preduzetništvo, odnosno socijalno preduzetništvo, koje se od suštinskog preduzetništva razlikuje jer se dio profita vraća zajednici i obuhvata teže zapošljiva lica. RISE projekat je imao elemente zelenog i tranziciono-cirkularnog preduzetništva. To je nešto što ovaj projekat čini različitim, i nakon završetka RISE projekta, Tehnopolis će nastaviti da pruža podršku socijalnim preduzetnicima i socijalnim inovatorima, jer smo kroz RISE vidjeli da je to nevjerovatan potencijal i da takvim ljudima treba dati podršku”, kaže Anđela Nikčević, menadžerka za upravljanje projektima u Tehnopolisu.

Objašnjava da tokom RISE projekta mladi nijesu morali da imaju razvijenu cijelu biznis ideju, već je bilo dovoljno da prepoznaju da se bave društvenim problemima, da razmišljaju o rješenjima koje bi implementirali u lokalnim zajednicama i da imaju određeni potencijal za razvoj ideje.

Jedno od pregovaračkih poglavlja sa EU koje je Crna Gora privremeno zatvorila je Poglavlje 20 koje se odnosi na preduzetništvo i industrijsku politiku i ima za cilj podsticanje preduzetništva i inovacija. EU ističe preduzetništvo i industriju kao jedan od prioriteta za budućnost evropske privrede i postavlja tri osnovna stuba kojima definiše ovo poglavlje: preduzetnička politika, industrijska politika i sektorske politike koje imaju za cilj podizanje konkurentnosti na tržištu. Posebno se podstiče preduzetništvo mladih, početnika u biznisu, osoba s invaliditetom i žena, kao i ulaganje u energetsku efikasnost, zaštitu životne sredine i uvođenje sistema upravljanja kvalitetom i međunarodnih standarda kvaliteta. Sve to je bio i cilj RISE projekta, ali i jedna od misija Tehnopolisa - povezivanje preduzetništva i inovacija.

“Svi naši programi i sve inicijative koje Tehnopolis sprovodi spajaju preduzetništvo i inovaciju. Zapravo, kor ove organizacije jeste donošenje inovacija u preduzetništvo, ono uvezuje i podržava da takva jedna inovativna preduzeća, inovativni pojedinci i startup-i izađu snažniji i spremniji na tržište. Marko je naš stanar, on je prošao program kroz inkubator i samim tim je sa objavljenim pozivom kandidovao ideju za učešće u predakceleracijskom programu”, ističe Nikčević.

“Značilo mi je dosta učešće u RISE projektu u smislu konekcije, razvoja kompletne ideje i u smislu pozicioniranja sebe, što se tiče socijalnog preduzetništva, na neki drugačiji način”, naglašava Marko.

Poglavlje 20 - temelj za modernu, inovativnu i konkurentnu ekonomiju

Podrška mladim kreativnim ljudima i njihovim inovativnim idejama jeste jedno od ključnih opredjeljenja Crne Gore u okviru Poglavlja 20 - Preduzetništvo i industrijska politika kaže za “Vijesti” Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa EU.

“U tom smislu, priče poput ove, o mladom čovjeku koji je svoju jedinstvenu ideju pretočio u konkretan biznis i registrovao DOO, najbolje oslikava koliko je važno i moguće da se ideje pretoče u održive poslovne modele, uz odgovarajuću institucionalnu i finansijsku podršku. On i ljudi poput njega su najbolji ambasadori onoga što radimo kroz ovo poglavlje - gradimo temelje za modernu, inovativnu i konkurentnu ekonomiju”.

Kako ističe, ovakve inicijative pokazuju da se mladi ne moraju oslanjati isključivo na Biro rada, već da mogu sami kreirati svoju poslovnu budućnost.

“Naš zadatak, kao institucija koje sprovode evropske reforme, jeste da im to omogućimo kroz jasne politike, konkretne programe i dostupne izvore finansiranja. Kroz Industrijsku politiku Crne Gore 2024-2028, kao krovni strateški dokument u ovom poglavlju, prepoznali smo mlade i žene kao ključne aktere promjena i razvoja, i usmjerili niz mjera ka njihovom osnaživanju - od bespovratnih sredstava, podrške za nabavku opreme, mentorstva, do pristupa finansijama i digitalnim alatima”, naglašava Zenović.

Prema njegovim riječima, specijalizovane programe samozapošljavanja i razvoja startup-ova, kao i mjere koje sprovode uz podršku IPA fondova, stvaraju povoljan poslovni ambijent za pokretanje i razvoj malih preduzeća, naročito u oblastima zelene ekonomije, digitalne transformacije i kreativnih industrija.

“Pristupanjem EU, ne samo da usvajamo njene standarde, već i uspostavljamo mehanizme koji direktno pomažu mladima da ostanu, stvaraju i uspijevaju u Crnoj Gori”, poručio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU.

I Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ističe da Fond za inovacije, kroz svoje programske linije, prepoznaje značaj podrške mladim kreativnim ljudima sa inovativnim idejama, što je jako bitno za Poglavlje 20.

Milačić je krenuo od startup-a i stigao do društva sa ograničenom odgovornošću - od ideje do mogućnosti stvaranja održivog poslovnog modela. Kako su iz resornog Ministarstva kazali “Vijestima”, Fond za inovacije je poseban fokus stavio na podršku razvoju rane faze startup-ova, jer se “upravo tada ideje oblikuju u konkretne proizvode i usluge koje mogu postati konkurentne na tržištu”.

“Program podrške ranoj fazi razvoja startup-ova osmišljen je da pruži podršku visoko perspektivnim timovima koji imaju za cilj da validiraju svoje poslovne ideje i dokažu buduću korisnost svog novog proizvoda, usluge, procesa ili tehnologije - kroz razvoj prvog prototipa ili minimalno održivog proizvoda. Korisnici Programa dobijaju bespovratna sredstva i mentorsku podršku, koja im pomaže u sprovođenju prve faze dubinskog istraživanja tržišta, započinjanju razvoja proizvoda, uspostavljanju koncepta poslovnog modela i pripremi za narednu fazu prikupljanja sredstava i daljeg razvoja”, objasnili su iz Ministarstva.

Za pomenuti program podrške, do 3. juna, mogu konkurisati timovi od dva do pet članova ili mikro preduzeća u privatnom vlasništvu (u formi DOO), registrovana u Crnoj Gori ne duže od dvije godine u trenutku podnošenja prijave, a mogu dobiti maksimalno 30 hiljada eura po projektu i dodatnih pet hiljada za mentorsku podršku.

“Pored Programa podrške razvoju startup-ova, za ovu ciljnu grupu su posebno relevantni i drugi programi koje Fond sprovodi, a to su: Program podrške realizaciji edukativnih aktivnosti u oblastima pametne specijalizacije i Program podsticanja inovacione kulture. Oba programa imaju za cilj ostvarenje kontinuiranog doprinosa rastu konkurentnosti Crne Gore i izgradnji ekonomije zasnovane na inovacijama i znanju”, kazali su “Vijestima”.

Za pomenuta tri programa, kao i za programe za jačanje inovativnosti mikro, malih i srednjih preduzeća, provjeru inovativnog koncepta i program inovacionih vaučera, Fond za inovacije izdvojio je 2,4 miliona eura.

( Svetlana Mandić )