U junu samo do jednog poglavlja?

Vlada tapka u mjestu i dočekuje kraj maja s još nepotvrđenom odlukom o novoj međuvladinoj konferenciji s Evropskom unijom (EU), i u idealnom scenariju u junu može zatvoriti samo jedno poglavlje u pregovorima s tom zajednicom.

“Vijestima” je to rekla građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, podsjećajući da Crna Gora još nije dobila zvanični datum međuvladine konferencije koju izvršna vlast očekuje u junu.

Ministarka evropskih integracija Maida Gorčević saopštila je u Skupštini 12. maja da očekuju da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja i da će jun i jul biti u znaku toga. Iz MEP-a su nedavno “Vijestima” kazali da je za vrijeme predsjedavanja Poljske Savjetom EU (1. januar - 30. jun ove godine) predviđeno zatvaranje dva poglavlja i da je Crna Gora intenzivirala napore kako bi ispunila završna mjerila u više poglavlja istovremeno, te da su trenutno “interno spremna tri pregovaračka poglavlja”.

Bajramspahić navodi da je Radna grupa Savjeta EU za proširenje i države koje pristupaju EU (COELA) juče “u načelu” počela diskusiju, ali još nije završila razmatranje Nacrta zajedničke pregovaračke pozicije za poglavlje 5 (javne nabavke) i Izvještaja o ispunjavaju završnih mjerila za ovo poglavlje, kao ni redovnog godišnjeg non-pejpera za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost).

“Budući da u idealnom scenariju Crna Gora u junu može zatvoriti samo jedno poglavlje, mora se konstatovati da su pristupni pregovori značajno usporeni i da gube zamajac”, ocjenjuje ona.

Iz Vlade su “Vijestima” nezvanično potvrdili da je počelo razmatranje nacrta zajedničke pozicije za poglavlje 5 i da nije bilo ništa sporno na jučerašnjem sastanku COELA-e.

To tijelo može razmatrati i druga poglavlja, ako su za to ispunjeni uslovi. Nakone COELA-e, poglavlja razmatra Komitet stalnih predstavnika vlada država članica (COREPER II), a zatim idu na “ministarski nivo”.

Iz Vlade nezvanično kažu da je poglavlje 4 (sloboda kretanja kapitala) finalizovano, ali da zbog kašnjenja u usklađivanju zakonodavnog okvira, “zbog opozicionog bojkota parlamenta, teško da može proći sve interservisne konsultacije unutar organa EU, tako da je izvjesniji septembar” (da dođe na COELA-u).

Podsjećaju i da je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) završeno, “ali i da tu treba tehnički vrijeme da se finalizuje od momenta kad dobije saglasnost”.

Zatvaranje poglavlja 31 blokirala je Hrvatska krajem prošle godine, nakon što su se pogoršali odnosi između dviju država. U Vladi su se nadali da će Hrvatska dati Crnoj Gori “amin” da u junu zatvori poglavlje 31 ako se dvije zemlje dogovore o odšteti za hrvatske državljane koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i promjeni imena gradskog bazena u Kotoru, te ako se finalizuje proces ustupanja tivatskog Doma kulture “Josip Marković” Zagrebu.

ALBANIJA NAPREDUJE, CRNA GORA ZABUŠAVA

Bajramspahić ukazuje na “impersivne rezultate Albanije” u pregovorima s EU, dok “crnogorska Vlada tapka u mjestu”.

Navodi da je za razliku od južnog susjeda koji je za sedam mjeseci imao pet međuvladinih konferencija i otvorio četiri klastera s 24 pregovaračka poglavlja, Crna Gora u istom periodu imala samo jednu međuvladinu konferenciju i zatvorila tri poglavlja.

“Albanija je za sedam mjeseci ostvarila uspjeh za koji je Srbiji trebalo sedam godina - tj. zaključno s decembrom 2021. godine od kada, nažalost, Srbija stagnira. Ako Albanija bude uspjela da nastavi ovim tempom, posebno ako istovremeno Crna Gora bude ‘zabušavala’ u sprovođenju reformi, Albanija može prestići i Crnu Goru”, upozorila je.

Bajramspahić naglašava da “politika uslovljavanja” jednako funkcioniše i za otvaranje i za zatvaranje poglavlja, što, dodaje, znači da svako pregovaračko poglavlje ima mjerila koja moraju biti usvojena, da se ona (poglavlja) ne otvaraju po automatizmu, dok ukupno napredovanje i brzina pregovaranja zavise od napredovanja u oblasti vladavine prava (poglavlja 23 i 24) za sve zemlje.

“Drugim riječima, Albanija ispunjava obaveze i pravovremeno podnosi dokaze o ispunjenim mjerilima. Snažan angažman EU odgovor je na dinamičan i posvećen rad koji Albanija demonstrira. Po tome se vidi da proces nije samo tehnički, već i strateški”, ocijenila je.

S druge strane, kako tvrdi, u Crnoj Gori se aktivno fabrikuju izgovori za kašnjenja i nedostavljanje kvalitetnih i potpunih dokumenata Evropskoj komisiji, koja ih onda vraća na doradu zbog čega procedure mnogo duže traju.

“To što EU nije jednako dinamična kad je u pitanju Crna Gora, kao prema Albaniji, povratna je reakcija na dinamiku i mlak utisak koji, nažalost, Crna Gora ostavlja”, rekla je Bajramspahić.

Vlada je, prema riječima sagovornice, pokušala da svali odgovornost za usporavanje pregovora u poglavlju 4 na opoziciju i bojkot parlamenta, ali da je odgovornost “ipak u njenim redovima i u manjkavim dokumentima i neažurnom odgovaranju na postavljena pitanja”.

“Tačno je da su administrativni kapaciteti Crne Gore slabi i nedovoljni i da to negativno utiče na brzinu pregovora, ali umjesto hvatanja u koštac s ovim problemom, vladajuća većina istrajava u politizaciji javne uprave. Kraj maja Crna Gora dočekuje bez progresivnih rješenja u zakonu o Vladi, Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i bez novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama”, navela je.

Uporedo s tim, kako je dodala, nema napretka u harmonizaciji vizne politike s EU, izbornoj reformi, sprovođenju medijskih zakona, niti je poznato da je ikakav progres ostvaren kad je u pitanju poglavlje 31, “čije zatvaranje je sama vlast blokirala neodgovornim potezima”.

Ni Vladina platforma “Barometar 26”, ni “Sporazum između vlasti i opozicije” potpisan sredinom marta ove godine nisu, kako je rekla, uspjeli da podignu nivo ozbiljnosti i posvećenosti političkih struktura “koje nastavljaju da otvaraju konfliktne teme i razbijaju svaku šansu da se društvo ujedini oko zajedničkog cilja”.

“Budući da vrijeme ubrzano ističe, u narednim mjesecima će se vidjeti da li ima političke zrelosti da se iskoristi otvorena šansa”, poručila je Bajramspahić.

EVROPSKA UNIJA POPULARIZUJE IDEJU DALJEG PROŠIRENJA

Bajramspahić kaže da je u Briselu juče počeo deseti „Dan proširenja“, koji je vodeći događaj Evropskog komiteta regiona (CoR) o dijalogu o politici proširenja Evropske unije i razmjeni najboljih praksi, a prvi put je održan 2015. godine. Tim povodom, Brisel će, na dvopdnevnom događaju, ugostiti delegate iz cijele Evrope, pod okriljem poljskog predsjedavanja Savjetom EU.

Objasnila je da je cilj događaja da promoviše proširenje i integraciju novih članica.

„Ovim i sličnim događajima, Brisel pokušava da unutar Evropske unije popularizuje ideju daljeg proširenja“, kazala je.

Kako je dodala, takvi koraci su neophodni kao odgovor na veoma poznat i široko rasprostranjen „zamor od proširenja“, ukorijenjenu skepsu među državama članicama prema ideji širenja EU.

„Neki od razloga su i kompleksno funkcionisanje EU, institucionalno preopterećenje, nove finansijske obaveze, politička nestabilnost, uvođenje novih nekonsolidovanih demokratija/poluautoritarnih režima koje dobijaju moć da destabilizuju EU, itd. Međutim, postavlja se pitanje da li, dok EU radi na svojim zadacima iznutra, Crna Gora radi na svojim ili rizikuje da prokocka priliku?“, pitala je Bajramspahić.

Sedam završnih mjerila za tri poglavlja

Odgovarajući na pitanja “Vijesti” koliko ima završnih mjerila za poglavlja 5, 4 i 31 čije je zatvaranje planirano ove godine, iz MEP-a su odgovorili da je Crna Gora radila na ispunjavanju sedam završnih mjerila.

U poglavlju 4, kako su rekli, radilo se o usklađivanju zakonodavnog okvira u domenu kretanja kapitala i platnih sistema, kao i o jačanju institucionalnih mehanizama za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

“Za poglavlje 5, fokus je bio na modernizaciji zakona o javnim nabavkama, uključujući specifične režime kao što su koncesije i javno-privatna partnerstva, te na izgradnji kapaciteta koji omogućavaju efikasnu i transparentnu primjenu tih pravila. Kad je riječ o poglavlju 31, radilo se o usklađivanju naše vanjske politike sa zajedničkom politikom EU, posebno u pogledu međunarodnog krivičnog prava i saradnje s ključnim partnerima”, rekli su iz MEP-a.

Naveli su da su, prema njihovoj unutrašnjoj procjeni, sve neophodne obaveze za zatvaranje ovih poglavlja ispunjene, da su usvojeni relevantni zakoni, te da su dodatno ojačani administrativni kapaciteti, a da su u brojnim oblastima vidljivi konkretni rezultati i pomaci u praksi”.

“Zbog bojkota opozicije došlo je do zastoja u radu Skupštine početkom godine, što je uticalo na kašnjenje u pogledu ispunjavanja mjerila za poglavlje 4, a samim tim je i Ministarstvo evropskih poslova sa zakašnjenjem poslalo izvještaje o ispunjenosti Evropskoj komisiji, koja takođe zahtijeva određeno vrijeme da bi izvršila procjenu. Važno je naglasiti da zatvaranje poglavlja nije jednostrani čin, već zajednički politički i institucionalni proces u okviru pregovaračke dinamike”, poručili su iz MEP-a.

( Biljana Matijašević )