Milatović: Naš rudnik zlata je u institucionalnoj pouzdanosti

Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija nema luksuz da gradi dugoročni rast na iscrpljivim resursima, kaže predsjednik države

4853 pregleda6 komentar(a)
Milatović na konferenciji u Budvi, Foto: Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da reforme pravosuđa i javne uprave moraju biti ne samo tehničke, već suštinske i otporne na svaki politički i partijski pritisak.

On je, otvarajući Međunarodnu konferenciju o ekonomiji i biznisu (MICEB 2025) u Budvi, kazao da Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija nema luksuz da gradi dugoročni rast na iscrpljivim resursima, te da rudnik zlata mora biti u institucionalnoj pouzdanosti.

“Globalna dešavanja ukazuju na to da više je živimo u donekle predvidivom svijetu. Geopolitičke tenzije, poremećaji u lancima snabdijevanja, energetske krize, trgovinski ratovi, fragmentacija goobalnog tržišta danas oblikuju nivu realnost. Evropska unija, čiji dio želimo da budemo, nalazi se u procesu redefinisanja svojih razvojnih prioriteta. U isto vrijeme svjedoci smo rastuće svijesti o potrebi za pravednijim, inkluzivnijim i otpornijim ekonomskim modelima”, kazao je Milatović.

Ističe da zato održivost nije više dodatak.

“Održivost je osnova svakog ozbiljnog plana razvoja. Crna Gora se, kao zemlja u procesu pristupanja EU, suočava sa izazovima dvostruke tranzicije - ekonomske i demokratske”, naglasio je Milatović i dodao da je zadovoljstvo ugostiti na konferenciji jednog od vodećih svjetskih ekonomista, Džejma Robinsona, dobitnika Nobelove nagrade iz ekonomije za 2024.

Podstaknut istraživanjima Robinsona, Milatović je kazao da želi da govori o najznačajnijem kapitalu koja jedna zemlja ima, a to su institucije.

“Ne birokratija, nego ono što čini srž modernog društva, a to su pravila igra koja treba da budu jednake za sve”, naglasio je on.

foto: Vuk Lajović

Svoje izlaganje Milatović je struktuirao kroz tri ključne poruke koje smatra da su važne u smislu trasiranja crnogorskog društva naprijed.

“Prva poruka je da su institucije više od resursa i nije bogatstvo ono što gradi jake institucije, već su jake institucije ono što stvara bogatstvo. Upravo u djelima Robinsona, Semoglua i Džonsona jasno se pokazuje da prirodni resursi, lokacija i istorijska reputacija ne moraju južno biti garancija prosperiteta jedne zemlje. U tom smislu, Crna Gora kao mala i otvorena ekonomija nema luksuz da gradi svoj dugoročni rast na iscrpljivim resursima. Jer naš rudnik zlata mora biti u institucionalnoj pouzdanosti. U sudovima koji garantuju sigurnost ulaganja, u državnoj upravi koja poštuje zakon i u tržišnim uslovima koji je su isti za sve. Jer, investitor ne dolazi gdje je zemljište najjeftinije, već gdje zna da će ugovor biti u svakom trenutku poštovan. Preduzetnik ne rizikuje svoj kapital u ambijentu u kojem je pristup prilici pitanje bliskosti sa vladajućom partijom ili elitom, a ne kvalitet ideja koju promoviše. Zato je institucionalni kvalitet ključna pretpostavka svake ozbiljne ekonomske vizije i razvojne strategije”, ocijenio je Milatović.

Stvoriti jednake uslove za sve učesnike na tržištu

Kao drugu poruku, Milatović je naveo da je ekonomski razvoj bez institucionalne reforme kratkoročna iluzija.

“Možemo graditi puteve, ali bez snažnih institucija ćemo teško daleko stići. Naša zemlja se, u prethodne tri decenije, suočila sa brojnim izazovima kao što su tranzicija od planske ka tržišnoj ekonomiji, masovne i često netransparentne privatizacije, rast koji je usključivo bio zasnovan na turizmu i zaduživanju, zavisnost od stranih investicija bez adekvatne pravne zaštite, odliv mozgova… Dešavalo se u ovim uslovima da bude zabilježen neki kratkoročan period rasta. Ali, kao što sam naziv kaže, on je bio kratkog daha i dugoročno neodrživ. Institucije sistema koje ne funkcionišu obeshrabruju konkurenciju, favorizuju privilegovane i tjeraju mlade i obrazovane da traže prilike van zemlje, na taj način snažno promovišući negativnu selekciju u samoj zemlji. Dobar primjer za to su privatizacije u tranzicionom periodu koje umjesto da stvore dinamičnu srednju klasu, učvrstile klijentelističke mreže i povećale ekonomsku nejednakost u zemlji. Nažalost, sa žaljenjem bih konstatovao na ovom i sličnim primjerima nijesmo puno naučili. Ako kao društvo ne resetujemo taj sistem i ne stvorimo jednake uslove za sve učesnike na tržištu, nastavićemo da gubimo kapital, da gubimo talenat i prostor za inovacije. To nije evropski zahtjev to je preduslov za zdravu i održivu ekonomiju”, kazao je Milatović.

On je kao svoju treću poruku naznačio da je presudni trenutak sada.

“Nije sjutra. Institucije se ne mijenjaju same od sebe, mijenjamo ih mi ili one oblikuju nas”, zaključio je Milatović.