Zašto vas AI još nije ostavio bez posla

Skoro svake nedjelje svijet napravi još jedan korak ka vještačkoj superinteligenciji.

Najmoćniji AI modeli danas mogu da obavljaju zapanjujući niz zadataka - od pisanja detaljnih izvještaja do kreiranja video sadržaja na zahtjev. Takozvane “halucinacije” (netačnosti u generisanju sadržaja) sve su manji problem.

Nije ni čudo što se mnogi ljudi sve više plaše da će uskoro postati tehnološki višak. Početkom ove godine globalna Google pretraga izraza “AI nezaposlenost” dostigla je istorijski maksimum. U gradovima poput Londona i San Franciska pitanje “Koliko još misliš da ti je ostalo?” postalo je uobičajena tema razgovora.

Međutim pitanje je da li ChatGPT zaista nekome oduzima posao?

Mnogi komentatori tvrde da oduzima. Često se pozivaju na nedavno istraživanje Karla Benedikta Freja i Pedra Lanosa Paredesa sa Univerziteta Oksford, koje ukazuje na vezu između automatizacije i sve manje potražnje za prevodiocima. Međutim, zvanični američki podaci istovremeno pokazuju da je broj ljudi zaposlenih u tumačenju, prevođenju i sličnim zanimanjima čak 7 odsto viši nego prošle godine.

Drugi se pozivaju na kompaniju Klarna, firmu iz oblasti finansijskih tehnologija, koja se ranije hvalila kako koristi vještačku inteligenciju za automatizaciju korisničke podrške. Ali sada pravi zaokret. “Uvijek će postojati opcija da razgovarate sa čovjekom, ako to želite”, nedavno je poručio njen izvršni direktor Sebastijan Šemjatkovski.

Drugi i dalje pretražuju makroekonomske podatke u potrazi za znacima AI-apokalipse radnih mjesta.

Jedna od popularnih mjera je odnos stope nezaposlenosti među svježim diplomcima i ukupnog američkog prosjeka. Mladi diplomci sada imaju veću vjerovatnoću da budu bez posla nego prosječan radnik. Objašnjenje glasi da oni obično obavljaju početničke poslove u industrijama zasnovanim na znanju - recimo kao pravni pomoćnici ili izrađuju prezentacije u konsultantskim firmama. Upravo ovu vrstu poslova vještačka inteligencija može dobro da obavlja. Dakle, možda je AI eliminisao ta radna mjesta?

Pa, nije. Podaci se jednostavno ne poklapaju ni sa jednom mogućom logičkom pretpostavkom. “Relativna nezaposlenost” mladih diplomaca počela je da raste još 2009. godine, mnogo prije nego što se pojavila generativna AI tehnologija. A njihova stvarna stopa nezaposlenosti, koja je oko 4%, i dalje je niska.

Ako se vratimo na mjeru koju smo uveli 2023. godine, analiziramo američke podatke o zaposlenju po zanimanjima, sa fokusom na tipove radnika za koje se često vjeruje da su ugroženi AI-jem. To su administrativni radnici - ljudi koji rade u podršci u pozadini, finansijskim operacijama, prodaji i sličnim oblastima. I ovdje se uočava sličan obrazac: ne nalazimo nikakav dokaz o negativnom uticaju vještačke inteligencije. Zapravo, suprotno - u protekloj godini udio zaposlenih u kancelarijskom sektoru blago je porastao.

Sveukupno gledano, stopa nezaposlenosti u SAD ostaje niska - na 4,2%. Rast plata i dalje je prilično snažan, što se teško može uskladiti sa tvrdnjom da AI smanjuje potražnju za radnom snagom. Trendovi van Amerike ukazuju na sličan pravac. Rast zarada u Britaniji, eurozoni i Japanu je snažan. Tokom 2024, stopa zaposlenosti u zemljama članicama OECD-a koja mjeri udio radno sposobnih ljudi koji su zaista zaposleni - dostigla je istorijski maksimum.

Postoje dva suprotstavljena objašnjenja za ove trendove. Prvo je da, uprkos neprekidnim najavama o tome kako kompanije uvode vještačku inteligenciju u svaki aspekt svog poslovanja, vrlo malo njih zapravo koristi AI za ozbiljan rad. Zvanična statistika pokazuje da manje od 10% američkih firmi koristi AI za proizvodnju roba i usluga.

Drugo objašnjenje je da čak i kada kompanije uvedu vještačku inteligenciju, ne otpuštaju zaposlene. AI možda jednostavno pomaže radnicima da brže obave svoj posao, umjesto da ih učini suvišnim.

Koje god objašnjenje bilo tačno, za sada nema razloga za paniku.

Prevod: N.B.

( Ekonomist )