Karteli vrbuju djecu i pretvaraju ih u ubice

Sol se sjeća svog prvog ubistva za meksički kartel: otmice koju je izvršila zajedno s nekolicinom drugih mladih regruta, a koja se pretvorila u mučenje i završila ubistvom. Imala je samo 12 godina.

Sol se pridružila narkokartelu nekoliko mjeseci ranije, nakon što ju je regrutovala osoba koju je poznavala dok je prodavala ruže na trotoaru ispred lokalnog bara. Počela je kao osmatrač, ali je brzo napredovala.

Kartel je cijenio njenu dječju želju za učenjem novih vještina, njenu bezuslovnu lojalnost, a možda najvažnije, činjenicu da je kao maloljetnica zaštićena od ozbiljnijih kazni ukoliko bi je policija uhapsila.

"Slijepo sam slušala šefa", rekla je Sol, sada dvadesetogodišnjakinja, govoreći iz centra za rehabilitaciju u centralnom Meksiku, gdje pokušava da sastavi svoj život iznova. "Mislila sam da me vole."

Sol nije željela da kaže koliko je ljudi ubila dok je bila u kartelu. Ispričala je da je bila zavisna od metamfetamina još od devete godine. Kada je imala 16, uhapšena je zbog otmice - jedinog krivičnog djela za koje je osuđena - i provela je tri godine u maloljetničkom pritvoru.

Rojters iz bezbjednosnih razloga ne objavljuje Solino puno ime, kao ni ime grada u kojem je djelovala, niti naziv kartela kojem se pridružila. Novinska agencija nije mogla nezavisno potvrditi sve detalje njene priče, iako su psiholozi iz centra i njen advokat izjavili da vjeruju da je iskrena.

Stručnjaci za bezbjednost kažu da su djeca poput Sol žrtve strategije meksičkih kriminalnih grupa, koje ciljano regrutuju maloljetnike iskorišćavajući njihovu glad za statusom i pripadnošću.

U žargonu kartela, poznati su kao "pollitos de colores" ili "šareni pilići", po pahuljastim pilićima prskanim jarkim, otrovnim bojama koji se prodaju na vašarima širom Meksika. Jeftini su, brzo gore - i ne žive dugo.

Rojters je razgovarao sa desetoro sadašnjih i šestoro bivših djece ubica, kao i sa četvoro visokorangiranih operativaca kartela, koji su potvrdili da karteli sve više regrutuju i oblikuju mlade ubice.

Njihova iskustva otkrivaju sve dublju brutalnost meksičkog društva i neuspjeh predsjednice Klaudije Šejnbaum, kao i prethodnih vlada, da se uhvate u koštac ne samo sa širenjem teritorijalnog uticaja kartela, već i sa njihovim dubokim kulturnim uporištem.

Većina djece ubica rekla je da su ih regrutovali rođaci ili prijatelji, a pridružili su se uglavnom iz želje da pripadaju nečemu. Obično potiču iz domova razorenih nasiljem i drogom. Mnogi su se već borili sa sopstvenim zavisnostima od droga poput kokaina ili metamfetamina.

"Pridružiš se sa već potpisanom smrtnom presudom", rekao je jedan četrnaestogodišnji dječak ubica koji za kartel radi već osam mjeseci, a koji je želio da ostane anoniman. "Ali vrijedi", dodao je. Više nije gladan i konačno ima osjećaj da pripada nekoj porodici.

Propale politike

Mada 15 stručnjaka za bezbjednost i ljudi iz samih kartela tvrde da je regrutovanje djece sve učestalije, nedostatak preciznih podataka otežava praćenje ovog fenomena. Američki Biro za međunarodne poslove rada procjenjuje da se oko 30.000 djece pridružilo kriminalnim grupama u Meksiku. Grupe za zaštitu djece navode da je broj ranjive djece koja su podložna regrutaciji čak 200.000.

Izvještaj meksičke vlade o regrutaciji djece u kartele, objavljen prošle godine, otkriva da su se organizovanom kriminalu pridruživali maloljetnici stari i samo šest godina. U izvještaju je takođe naglašena sve češća upotreba tehnologije - poput video igara i društvenih mreža - za privlačenje mladih regruta. U izvještaju se navodi da je 70% adolescenata koje su karteli privukli odraslo u okruženju ekstremnog nasilja.

Meksičke vlasti su 2021. presrele trojicu dječaka uzrasta od 11 do 14 godina u saveznoj državi Oahaka, za koje su naveli da su bili na pragu da se pridruže kartelu nakon što su bili regrutovani putem nasilne video igre "Free Fire".

Izvještaj meksičke vlade o regrutaciji djece u kartele, objavljen prošle godine, otkriva da su se organizovanom kriminalu pridruživali maloljetnici stari i samo šest godina

Nacionalna garda Meksika od tada je izdala smjernice za bezbjedno korišćenje video igara, dok se pred donjim domom parlamenta trenutno nalazi predlog zakona kojim bi se kriminalizovalo kulturno veličanje kriminala u muzici, televiziji i video igrama.

"Vidimo sve više kriminalnih grupa koje pridobijaju sve mlađu djecu", rekla je Dulse Leal, direktorka organizacije Reinserta, koja se zalaže za djecu žrtve organizovanog kriminala. Navela je da je ovaj trend rastao paralelno s upotrebom novih tehnologija, poput video igara s integrisanim sistemima za dopisivanje.

U centru za rehabilitaciju u centru Meksika, još jedno dijete ubica, 19-godišnja Izabel koja se liječi od ekstremne traume i depresije kazala je da ju je njen stric regrutovao kada je imala 14 godina. Stric joj je pomogao da ubije bivšeg nastavnika koji ju je silovao, kazala je ona, a zatim su bili u vezi uprkos tome što je on 20 godina stariji od nje. Ostala je u drugom stanju, ali je imala pobačaj, što je po njenom mišljenju bilo posljedica upotrebe teških droga.

"Potrošna" djeca

Dok su najmlađa djeca korisna samo za jednostavnije zadatke, poput prenošenja poruka ili osmatranja, njihova lojalnost i podatnost vrlo brzo ih čine vrijednim resursom. Takođe su jeftina i lako zamjenjiva. Do osme godine, obično već znaju da rukuju oružjem i da ubijaju, rekao je jedan član kartela.

Postoje određene sličnosti s djecom vojnicima koji ratuju u mjestima poput Sudana i Sirije, ali se meksički karteli razlikuju po svojoj komercijalnoj prirodi i, moglo bi se reći, po kulturnom uticaju koji vrše. Slučajevi djece ubica zabilježeni su i u drugim zemljama, uključujući i Švedsku.

"Ta djeca su potrošna roba, mogu se iskoristiti... ali na kraju ih čeka samo smrt", rekla je Gabrijela Ruiz, stručnjakinja za pitanja mladih na Nacionalnom autonomnom univerzitetu Meksika.

Uprkos tome što su se i bivši predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, a sada i Klaudija Šejnbaum, fokusirali na suzbijanje društvenih uzroka nasilja povezanog s kartelima - uključujući programe koji imaju za cilj da djecu udalje od droge i kriminala - 15 stručnjaka koji su govorili za Rojters izjavilo je da je postignut vrlo mali, ako ikakav, mjerljiv napredak. Dodali su i da ne postoje posebni državni programi namijenjeni spasavanju djece koja su već regrutovana. Jedan od problema je nepostojanje jasnog krivičnog zakona koji bi zabranjivao regrutaciju maloljetnika u organizovani kriminal. Drugi je širi problem dječjeg rada u Meksiku.

Prema posljednjim dostupnim zvaničnim podacima iz 2022. godine, 3,7 miliona djece uzrasta između 5 i 17 godina već je radilo - što čini oko 13% ukupne populacije te starosne grupe u Meksiku. Po zakonu, djeca u Meksiku mogu raditi od 15. godine ako ispune određene uslove, uključujući potpisanu saglasnost roditelja.

Bjekstvo od smrti

Danijel je imao 16 godina kada se 2021. pridružio kartelu u jednoj saveznoj državi na pacifičkoj obali Meksika. Grupa se pojavila na zabavi na kojoj je bio i pod prijetnjom oružjem natjerala djecu da im se pridruže.

Tokom naredne tri godine Danijel je radio za kartel - prvo kao osmatrač, zatim kao iznuđivač koji je skupljao novac za "zaštitu", da bi na kraju postao ubica kartela. Mnogi njegovi prijatelji su poginuli, neki od strane rivalskih grupa, a neke je ubio i njegov sopstveni kartel radi zastrašivanja, zbog odbijanja naređenja ili zato što su pokušavali da napreduju u hijerarhiji.

U novembru prošle godine pobjegao je iz kartela, ostavivši iza sebe partnerku i trogodišnjeg sina, i otišao na sjever Meksika, gdje je aplicirao za azil u SAD preko aplikacije CBP One, uvedene tokom administracije Džoa Bajdena. Program je ukinut kada je Donald Tramp preuzeo funkciju.

Sada se krije u blizini granice. Strahuje za svoj život, a još više da bi se njegov bivši kartel mogao obrušiti na njegovu partnerku i dijete. Štedi novac da plati krijumčara koji bi ga prebacio u SAD.

"Nemam izbora, bojim se da ću umrijeti", rekao je za Rojters u migrantskom prihvatilištu u kojem trenutno boravi.

Za Sol fokus je na tome da započne novi život u Meksiku. Studira pravo i želi da izgradi karijeru i stabilan život, daleko od smrti i nasilja koje je proživjela i počinila kao dijete. Nada se da će se specijalizovati za maloljetničko pravo i postati mentorka mladima koje privlači kriminal.

"Nikad nisam mislila da ću dočekati dvadesetu. Uvijek sam mislila da ću ranije umrijeti", rekla je kroz suze.

Priredila: N.B.

( Rojters )