Upitno hoće li biti više para za partije
Jedan izvor Vijesti kaže da su sve stranke za povećanje izdvajanja iz budžeta, ali da je stvar u tome ko će da ispadne “kriv” u javnosti što je to tražio; Sagovornik iz PES-a tvrdi da opozicija zahtijeva da se povećaju sredstva za finansiranje partija
Radna grupa skupštinskog Odbora za izbornu reformu, koja se bavi izradom nacrta izmjena zakona o finansiranju partija, trebalo bi da danas donese konačan stav o zahtjevu stranaka da im se poveća izdvajanje sredstava iz budžeta. Međutim, neizvjesno je da li će ta odredba biti uvrštena u nacrt, koji bi trebalo da bude završen do naredne sjednice Odbora, planirane za početak sljedeće sedmice - saznaju nezvanično Vijesti.
Izvori lista tvrde da je rad na nacrtu izmjena pri kraju, te da će najvjerovatnije biti usvojen do kraja proljećnjeg zasjedanja Skupštine, koje traje do kraja jula.
Jedan od sagovornika Vijesti kazao je da mu djeluje da sve partije traže povećanje iznosa novca koji dobijaju iz budžeta, ali da nije predložen konkretan nivo povećanja, “jer nije sigurno da će se ići s tim u predlog ovog puta”.
“Svi su za to, ali je stvar u tome ko će da ispadne ‘kriv’ u javnosti što je to tražio”, kazao je drugi izvor lista.
Sagovornik iz najjače vladajuće stranke, Pokreta Evropa sad (PES), tvrdi da opozicija traži povećanje izdvajanja iz budžeta i da time navodno uslovljava dalji rad Odbora.
Finalna verzija nacrta zakona biće upućena Odboru, a nakon toga na javnu raspravu.
Izmjenama zakona o finansiranju partija se, kako su ranije saopštili članovi Odbora, uvodi potpuna zabrana zapošljavanja u javnom sektoru za vrijeme kampanja, te ograničenje u vezi s finansiranjem kampanja od tzv. trećih lica.
Umjesto dosadašnjih 20 odsto predloženo je da se 30 odsto novca iz budžeta za redovan rad stranaka raspodijeli u jednakim iznosima svim političkim subjektima, a da se 50 odsto, umjesto važećih 60, dijeli srazmjerno broju osvojenih mandata (preostalih 20 odsto raspodjeljuje se, prema zakonu, u jednakim iznosima srazmjerno broju izabranih predstavnika manje zastupljenog pola).
Prema važećem Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za finansiranje redovnog rada stranaka u Skupštini izdvaja se 0,5 odsto planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni budžet i budžet državnih fondova (tekući budžet). Za troškove izborne kampanje izdvaja se 0,25 odsto tekućeg budžeta (bez kapitalnog i budžeta fondova). Od toga se 20 odsto raspodjeljuje u jednakim iznosima partijama u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista, a ostatak dobijaju partije koje osvoje mandate.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) i član Odbora Nikola Zirojević, rekao je Vijestima da je nacrt zakona u posljednjoj fazi pripreme, te da su se članovi tog skupštinskog tijela interno dogovorili oko većine stvari.
Istakao je da vjeruje da se ovaj zakon može usvojiti do kraja proljećnjeg zasjedanja parlamenta, tj. do posljednjeg radnog dana u julu.
“Čini mi se da je ovo zakon oko kog nam se možda i najlakše dogovoriti. Nema tu sad nekih spektakularnih promjena, kao što je priča o održavanju svih lokalnih izbora u jednom danu, ili o otvorenim listama... Ovo su, ipak, neke tehničke stvari oko kojih smo manje-više svi bili saglasni, samo je bilo pitanje nekih nijansi oko kojih smo razgovarali i na koji način da nešto uradimo”, istakao je Zirojević.
On je rekao da nije uopšte bilo spora da li “nešto treba ili ne treba”, nego na koji je način najbolje da realizuju preporuke i očekivanja.
“Iskreno se nadam da će zakon biti usvojen glasovima svih poslanika”, naveo je on.
Zirojević je kazao da je o raspodjeli novca partijama iz budžeta razgovarano, te da “misli da je postignut neki dogovor”.
Za izmjene izbornih zakona potrebna je podrška dvije trećine ukupnog broja poslanika (54 od 81), što znači da se taj proces ne može obaviti bez glasova opozicije.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija), saopštio je nedavno na sastanku s delegacijom Odbora Evropskog parlamenta za budžet, da je reforma izbornog zakonodavstva jedna od najvažnijih stvari koje Skupština treba da usvoji.
“Nedavno smo u okviru parlamentarne većine razmatrali mogućnosti da se Zakon o izboru odbornika i poslanika usvoji do kraja jula. To će zavisiti i od razgovora sa opozicijom, ali vjerujem da ćemo to moći da završimo”, saopštio je Mandić.
Odbor za izbornu reformu nastavio je 27. marta rad nakon tromjesečne blokade. Tada je to skupštinsko tijelo donijelo zaključke da do 9. aprila bude održan sastanak radne grupe kojoj će do tada biti dostavljene sve sugestije na nacrt zakona o finansiranju partija, kao i da NVO dostave mapu puta koja podrazumijeva formiranje radnih grupa za rad na preostalim zakonima u okviru izborne reforme.
Radna grupa za izradu nacrta zakona je na sastanku 24. aprila razmatrala pristigle sugestije na aktuelni predlog nacrta, koje su dostavili Državna revizorska institucija, Agencija za sprečavanje korupcije, kao i pridruženi članovi iz nevladinog sektora i akademske zajednice.
Tada je, kako je saopšteno iz Skupštine, dogovoreno da će, nakon usaglašavanja predloženih normi, nacrt zakona biti upućen na javnu raspravu.
U novom neformalnom dokumentu (non-pejper) Evropske komisije (EK), koji se odnosi na napredak Crne Gore u poglavljima 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), ukazuje se da je pravni okvir koji reguliše finansiranje partija i dalje opterećen nedostacima u pogledu obuhvata, jasnoće i sprovođenja.
“Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja još nije izmijenjen kako bi bio u potpunosti usklađen s evropskim standardima, uprkos obavezi Crne Gore da to učini kao prioritet do kraja 2024. godine. Posebno, postojeće zakonodavstvo nije u skladu s preporukama GRECO-a i ODIHR-a, koje zahtijevaju značajno povećanje transparentnosti, efikasniju kontrolu trošenja sredstava političkih partija, sprečavanje zloupotrebe državnih resursa, uključujući uvođenje odvraćajućih sankcija”, piše u non-pejperu.
Dodaje se da, shodno tome, sadašnji pravni okvir i dalje ne obezbjeđuje efikasne mehanizme zaštite od zaobilaženja pravila, niti djelotvorne kazne za njihovo kršenje.
Pored toga, upozorava EK, Zakon o izboru odbornika i poslanika i dalje nije usklađen sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, što dodatno onemogućava pravilnu i efikasnu kontrolu finansiranja izbornih kampanja.
Grupa zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) je, u juče objavljenom godišnjem izvještaju za za 2024, pozvala i na zakonodavne reforme, kako bi se zatvorile “rupe” kad je u pitanju javnost finansiranja stranaka.
( Željka Vučinić, Balša Rudović )