Kolašinci ne dolaze na javne rasprave o važnim odlukama, ali se oglase tek nakon njihovog donošenja

I pored toga što lokalna uprava relativno ažurno, bar na zvaničnom sajtu Opštine, objavljuje nacrte odluka, strategija i planova razvoja, Kolašinke i Kolašinci rijetko koriste zakonsku mogućnost da učestvuju u javnim raspravama i daju sugestije, komentare ili predloge.

Iz lokalne uprave podsjećaju da bi javna rasprava trebalo da bude jedan od osnovnih mehanizama učešća građana u donošenju odluka. Međutim, taj mehanizam gotovo je zanemaren u praksi, bez značajnijeg prisustva građana, bez pisanih primjedbi i bez inicijativa koje bi, kako kažu, mogle doprinijeti kvalitetnijem upravljanju.

Zbog toga gotovo redovno u zvaničnim izvještajima piše da “preko pisarnice i na e-mail adresu nije dostavljen nijedan predlog ili sugestija… a na centralnoj javnoj raspravi nije bilo zainteresovanih”.

Kolašinci su, međutim, vrlo često spremni da nezvanično kritikuju odluke onda kada je cijela procedura završena i kada slijedi njihova primjena ili, pak, tek kad dođe do konkretnih posljedica primjene određenog akta.

Takvo je iskustvo i u Sekretarijatu za društvene djelatnosti, poslove opšte uprave i kadrovska pitanja. Slikovit nedavni primjer su dva važna dokumenta, koja bi trebalo da zainteresuju veliki broj onih koji žive u Kolašinu, nažalost su “prošla ispod radara” javnosti.

“Što se tiče donošenja odluka iz nadležnosti Sekretarijata, kao i za Akcionog plana za mlade i Strategije razvoja sporta, sprovedena je javna rasprava, gdje nije bilo nijedne sugestije ili predloga putem mejla, a na centralnim javnim raspravama se nije pojavio nijedan građanin. Svakako, tek nakon okončanja javne rasprave čuju se predlozi kako bi trebalo”, kaže sekretarka Dragana Šćepanović.

Prema njenim riječima, prilikom izrade predloga Odluke o raspodjeli sredstava za NVO, obavještavali su predstavnike civilnog sektora i mimo programa javne rasprave koji je bio objavljen na sajtu Opštine. No, i u tom slučaju je izostalo značajnije interesovanje.

“Od interesa predlagača, ali prije svega od interesa građanki i građana, je da se tokom javne rasprave čuju sugestije, kritike, predlozi… To bi nam omogućilo da pripremimo predloge odluka koje doprinose podizanju kvaliteta života. Nažalost, odziv je veoma slab, gotovo nikakav”, zaključuje Šćepanović.

Iskustvo sekretara za finansije, imovinu i ekonomski razvoj Vuka Vukovića nije drugačije. Rebalans budžeta, kako kaže, gotovo uvijek prođe bez značajnijeg učešća građana i pored toga što taj dokument predstavlja plan finansija, prije svega kad je riječ o ulaganjima u javnu infrastrukturu.

“Praksa pokazuje da je interesovanje građana za učešće u javnim raspravama izuzetno nisko. Na centralnim javnim raspravama često se dešava da nemamo nijednog prisutnog građanina. Iako sve procedure sprovodimo u skladu sa zakonom, objavljujemo pozive, obezbjeđujemo pristup dokumentaciji i jasno komuniciramo termine i mjesta održavanja – odziv je vrlo slab. Smatramo da bi veće uključivanje građana doprinijelo kvalitetu odluka, i zato ćemo i dalje raditi na tome da unaprijedimo dostupnost informacija i podstaknemo javnost da aktivnije učestvuje u procesima odlučivanja”, kaže Vuković.

Izuzetak od takve prakse, kako se pokazalo, jedino su planski dokumenti, odnosno lična zainteresovanost građana za namjenu konkretnih zemljišnih parcela koje posjeduju. Na primjer, tokom maratonske javne rasprave o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) stiglo je čak 230 primjedbi i zahtjeva. Pažnju mještana pojedinih djelova opštine izazvale su i procedure koje se odnose na stavljanje određenih područja pod zaštitu.

( Dragana Šćepanović )