Pametni telefon rješava problem korišćenja elektronske lične karte bez računara i čitača kartice

Država je obezbijedila određene digitalne servise koji podrazumijevaju upotrebu elektronske lične karte (eLK), ali su za to potrebni računar i čitač kartice, što je često ograničavajući faktor. Umjesto toga treba omogućiti da se digitalni servisi mogu koristiti bilo kada i sa bilo kojeg mjesta, a to se može pametnim telefonom.Kad je shvatio da ne postoji efikasan način za korišćenje eLK, 65-ogodišnji Milan Marković, diplomirani elektroinženjer, magistar nauka, sa više od 38 godina profesionalne karijere u IT industriji, počeo je da sam razvija slična rješenja i za sada je razvio nekoliko servisa, među kojima su mGovernment, mPošta, mUprava, mKatastar, mBanka...

“Rješenje koje sam realizovao, pod nazivom LkServi si (servisi koji koriste ličnu kartu), upravo nadomješćuje trenutni nedostatak ponuđenih servisa od strane države. LkServisi je namijenjen da svakom građaninu koji ima Android pametni uređaj novije generacije (a takvih je, po statistici, preko 70 odsto), omogući da koriste različite elektronske servise, na način da svaki kreirani dokument bude elektronski potpisan sertifikatom vlasnika lične karte”, rekao je on u razgovoru za “VIjesti”.

To, dodaje Marković, znači da je građanin u mogućnosti da bilo kada, bilo gdje, koristi svoj Android uređaj i svoju ličnu kartu, i zadovolji svoju potrebu za realizacijom određenih javnih i/ili privatnih usluga:

“Od kuće, iz kafane, u bilo koje doba dana, a da ne mora da napušta svoje radno mjesto i potroši par sati radnog vremena, da bi zadovoljio svoju objektivnu potrebu”.

Kako je dodao, država jeste obezbijedila određene elektronske servise, neki od njih i podrazumijevaju korišćenje eLK.

“Ono što jeste limitirajući faktor je što je građanima za to potreban računar, a uz to i čitač elektronskih kartica. U ovom momentu, broj ponuđenih servisa je skroman, ali je očekivanje da će se vremenom povećati”, kazao je Marković.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) počelo je sa izdavanjem eLK 2020. godine. U odnosu na staru ličnu, elektronska je “pametna”. I jedna i druga mogu da se koriste i za identifikaciju u fizičkom svijetu. Elektronsku ličnu je, međutim, moguće koristiti za dokazivanje identiteta u onlajn i digitalnom prostoru, a moguće je i da građani, koristeći je, digitalno potpišu dokumenta.

Da bi sertifikati sa eLK mogli da se koriste, neophodno je instalirati softver, koji je dostupan na portalu MUP-a, uz to, potreban je čitač kartica ili omogućiti očitavanje sertifikata mobilnim telefonom. Crnogorski telekom predstavio je 2022. godine uslugu eTrust, veb portal za digitalno potpisivanje, verifikovanje i vremensko pečatiranje dokumenata. Usluga je, nakon testnog perioda, komercijalna.

Rješenje koje je razvio, Marković je nazvao LkServisi - servisi koji koriste ličnu kartu. Svi su, pojašnjava on, namijenjeni korisnicima Android pametnih uređaja novije generacije, kakvih je, dodaje, preko 70 odsto. Njegovo rješenje, kao što to omogućava i eTrust, podrazumijeva elektronsko potpisivanje sertifikatom vlasnika lične karte.

“Ovo znači da je građanin u mogućnosti, da bilo kada, bilo gdje, koristi svoj Android uređaj i svoju ličnu kartu, i zadovolji svoju potrebu za realizacijom određenih javnih i/ili privatnih usluga. Od kuće, iz kafane, u bilo koje doba dana, a da ne mora da napušta svoje radno mjesto i potroši par sati radnog vremena, da bi zadovoljio svoju objektivnu potrebu”, rekao je on.

Pojašnjava da se njegovo rješenje sastoji od Android klijent aplikacije (to je ono što koristi građanin) i serverskog dijela rješenja (koje se implementira u okruženju ponuđača servisa).

“LkServisi rješenje je moguće koristiti na Android OS verziji 9 ili novija. Statistički podaci pokazuju da više od 90 odsto korisnika, koristi zahtijevane verzije Android OS. Dodatno, Android uređaj mora imati ugrađenu NFC funkcionalnost, kako bi mogao razmjenjivati informacije sa čip-om na ličnoj karti. Što se tiče serverske strane rješenja, ono omogućava validaciju svih elektronski potpisanih dokumenata, a u skladu sa EU eIDAS regulativom. Ministarstvo javne uprave objavljuje Trusted List u redovnim intervalima, a ova lista sadrži neophodne informacije da se svaki elektronski potpisan dokument validira i utvrdi, da li je elektronski potpis kvalifikovan ili nije”, kazao je on.

Na pitanje ko nije spreman sve ovo vrijeme za servise o kojima razmišlja i koje je razvio, da li država ili građani, Marković kaže i jedni i drugi:

“Ali, ne radi se samo o državi, ako tu posmatramo samo javne subjekte. Ista situacija je i sa određenim privatnim subjektima (banke, telekom operateri, privatne zdravstvene institucije, …), koji nude širok spektar usluga građanima. Što se tiče građana, značajan broj njih nije ni aktivirao mogućnost korišćenja sertifikata, koji se nalaze na elektronskoj ličnoj karti”.

Projekti poput ovog na kojem radi, kaže Marković, “i kod javnih i kod privatnih subjekata, zahtijevaju i vrijeme i finansije”.

Marković je otvoren za saradnju sa, kako kaže, nekom ozbiljnom IT kompanijom, iz Crne Gore i ta saradnja, pojašnjava, značila bi implementaciju samog rješenja u informacioni sistem naručioca (budućeg ponuđača servisa).

“U ovom momentu, rješenje je u potpunosti razvijeno, na način da se može prilagoditi bilo kom subjektu, javnom ili privatnom, na brz i efikasan način”, kaže.

O servisima koje je razvio objavio je na YouTube kanalu (korisnik marcony.montenegro).

Nakon što je objavio listu rješenja na YouTube platformi, o tome je, kaže, informisao i određen broj ministarstava.

“Uglavnom onih koja nude širi spektar elektronskih servisa građanima Crne Gore. Takođe i gradsku upravu Podgorice. Namjera mi je da u sljedećim danima, sličnu informaciju pošaljem i određenim privatnim subjektima (bankama, telekom operaterima, notarskim institucijama, …), kao i visokoškolskim (univerzitetskim) jedinicama, jer i oni nude određene servise, koje bi na ovaj način mogli ponuditi i elektronskim putem, u skladu sa EU praksom”.

Ne očekuje ništa posebno u pogledu toga da će rješenje koje nudi odmah biti i prihvaćeno.

“Ali, kako se radi o ozbiljnom rješenju, koje je u potpunosti kompatibilno sa rješenjima koja su aktuelna u EU, vjerujem da će prije ili kasnije, stvari doći na svoje mjesto. Dugogodišnje radno iskustvo mi govori, da kvalitetna rješenja uvijek pronađu svoje mjesto”, poručuje.

Teško do tehničke dokumentacije

Kad je počinjao da razvija projekat LkServisi, Marković je, kako je rekao, želio da kreira nešto što će građanima Crne Gore omogućiti da na jednostavan način koriste moderne servise, kao građani u EU. Već nakon prve godine shvatio je da nije odmakao daleko, “najviše zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije”.

“Od tada, to je više bio inat, da se završi nešto što se započelo, jer lično ne volim nezavršene poslove. Izazovi su bili veliki, a najveći dio vremena je potrošen na traženje neophodnih informacija. Odgovarajuća tehnička dokumentacija je samo djelimično na raspolaganju bez plaćanja, pa je skoro dvije godine proteklo u saznavanju onog, što u svakom slučaju postoji u oficijelnoj tehničkoj dokumentaciji, koja je često vrlo skupa. Nažalost, nije bilo velike pomoći ni od informatičke zajednice, jer se u Evropi koriste različite tehnologije ID kartica, a veći broj je značajno stariji od tehnologije korištene u Crnoj Gori, pa su time i te informacije, mjerene na kašičicu, često bile skromno upotrebljive”.

Lični izazov

U razvoj projekta LkServisi Marković je, kaže, ušao onog momenta kad je zaključio da ne postoji efikasan način za korišćenje nove elektronske lične karte.

“Po mom mišljenju, efikasan način je onaj u kome koristiš potencijal, bilo kada i bilo gdje. To je danas moguće jedino sa smartphone uređajima, koje na sreću posjeduje gotovo svaki punoljetni građanin Crne Gore. Ulazak u projekt nije bio nepromišljen, ali je dijelom bio uslovljen i mojom željom, da na završetku profesionalne karijere, ne dozvolim intelektualno opuštanje, već postavim sebi izazov, kako bih vrijeme nakon oficijelnog radnog vremena, koristio na način bolji od sjedenja pred televizorom, ili slično”.

( Damira Kalač )