Odmore troje bivših sudija plaćamo oko 50.000 eura
Penzionisane sudije Radule Kojović, Stanka Vučinić i Petar Stojanović tražili su naknadu za dane kada zbog dežurstava nijesu koristili godišnje odmore
Penzionisani sudija Vrhovnog suda Radule Kojović nije iskoristio 126 radnih dana godišnjeg odmora u periodu od 2013. do 2020. godine, njegova koleginica Stanka Vučinić 134, a Petar Stojanović 129, što će državu koštati gotovo 50.000 eura.
Njihove kolege iz Vrhovnog suda odbile su reviziju presude Višeg suda, koju je tražila država i potvrdili da Kojoviću treba isplatiti 14.183, Vučinić 20.339, a Stojanoviću 14.601 euro.
“Revizija se odbija kao neosnovana”, stoji u presudi Vrhovnog suda iz aprila, a koju potpisuje sudija Nataša Božović.
Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa tražila je reviziju presude Višeg suda, obrazlažući to bitnim povredama odredaba parničnog postupka, ali i pogrešnom primjenom materijalnog prava.
“Bez osnova su navodi revizije kojima se osporava pravilnost primjene materijalnog prava. Predmet ove pravne stvari je zahtjev tužilaca da im tužena po osnovu naknade materijalne štete zbog neiskorišćenih godišnjih odmora za sporni period isplati iznose bliže navedene u izreci prvostepene presude. Prema činjeničnom utvrđenju nižestepenih sudova, tužioci su u periodu za koji potražuju predmetnu naknadu bili sudije Vrhovnog suda Crne Gore. Tuženi je u spornom periodu tužiocima donio i uručio rješenja o korišćenju godišnjih odmora, ali tužioci nijesu koristili dio godišnjih odmora zbog dežurstva koje im je odredio tuženi za vrijeme kada su trebali da koriste godišnje odmore”, stoji u presudi Vrhovnog suda.
Preciziraju da je iz izvedenih dokaza, nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke utvrđen ukupan broj radnih dana godišnjih odmora za svakog tužioca posebno u sedmogodišnjem periodu.
“…A zatim broj radnih dana u kojima su bili na dežurstvu za taj period i tako dobijena razlika čini broj neiskorišćenih dana godišnijih odmora tužilaca. Utvrđenje da nijesu koristili godišnje odmore zbog dežurstva za vrijeme kada je trebalo, po donijetim rješenjima o korišćenju godišnjih odmora, tužiocima daje za pravo da predmetnu naknadu i zahtijevaju. Vrijeme koje su tužioci po rasporedu određenom od strane poslodavca proveli na dežurstvu se ne može smatrati danima godišnjeg odmora, pa imaju pravo na naknadu materijalne štete zbog niskorišćenih dana godišnjeg odmora za vrijeme za koje su nespornim rasporedom poslodavca bili određeni za dežurstva”, precirano je u presudi Vrhovnog suda.
Prema njihovoj ocjeni, nižestepeni sudovi su pravilno postupili kada su odlučili u korist troje penzionisanih sudija.
“Ovo kada se ima u vidu predmet spora, naknada materijalne štete zbog neiskorišćenih godišnjih odmora, i činjenično utvrđenje da je tuženi kao poslodavac tužilaca, za svaku godinu spornog perioda tužiocima donosio rješenja o korišćenju pripadajućeg godišnjeg odmora, ali i da je svojim pisanim obavještenjima dostavljenim tužiocima uskratio da godišnje odmore iskoriste cjelosti, na način što im je odredio dežurstvo za dio dana određenih za korišćenje godišnjih odmora. Navedene radnje tužene među strankama nijesu sporne. Zakonsko je određenje da je radno vrijeme vremenski period u kojem zaposleni obavlja poslove i zadatke radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos, kao i vrijeme u kojem se zaposleni nalazi na raspolaganju poslodavcu…”, ističe se u presudi.
Precizirano je i da, shodno nalazu vještaka ekonomsko-finansijske struke, prvotužilac Kojović u sedmogodišnjem periodu nije iskoristio 126 radnih dana godišnjih odmora i da mu pripada naknada od 14.183,25 eura.
“Drugotužilja Stanka Vučinić nije iskoristila 134 radna dana godišnjih odmora, koliko je bila na dežurstvu u periodu od 2013. zaključno sa 2020. godinom, pa joj po traženom osnovu pripada naknada u iznosu od 20.339,86 eura… Trećetužilac, Petar Stojanović nije iskoristio 129 radnih dana godišnjih odmora, koliko je bio na dežurstvu u spornom periodu, pa obračunato prema njegovoj posljednjoj zaradi, po traženom osnovu mu pripada iznos od 14.601,32 eura”, stoji u presudi.
Sud je obavezao državu i da sudijama naknadi troškove parničnog postupka, u iznosu od 3.000 eura.
Prema podacima iz izvještaja zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, država je u prošloj godini izgubila 18,8 miliona eura u sudskim sporovima. Upozorili su na to da je veliki broj tužbi upravo iz radnih odnosa, ali i na to da takve tužbe ii dalje pristižu.
( Tina Popović )