Ni većine za novi propis o zabrani ekstremističkih organizacija, ni želje za primjenu važećih?

Donošenje zakona o zabrani fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih organizacija i njihovih simbola, na kome radi opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), upitno je jer stranke vlasti ćute o tome da li bi podržale usvajanje takvog propisa.

S druge strane, iz nevladinog sektora tvrde da bi izglasavanje tog predloga omogućilo efikasniju borbu protiv širenja ekstremističkih poruka, ali da samo donošenje zakona ne bi rezultiralo stvarnim promjenama ako se on ne bi dosljedno primjenjivao.

Tako politikološkinja i saradnica na projektima u Akciji za ljudska prava (HRA) Elizabeta Mrnjačević komentariše za “Vijesti” najavu DPS-a da će sljedeće sedmice staviti na “javnu raspravu” nacrt tog zakon, čiji je cilj, kako tvrde, “sprečavanje podsticanja mržnje i netrpeljivosti među građanima”.

Poslanički klub DPS-a saopštio je prekjuče da privodi kraju rad na izradi nacrta čijim bi se usvajanjem, kažu, “konačno stalo na put sve učestalijim pokušajima falsifikovanja nasljeđa antifašizma”.

“Ukoliko Crna Gora želi da zauzme mjesto među civilizovanim državama Evropske unije, moraće dosljedno da primjenjuje zakone kojima će se uvesti zabrana za krivotvorenje nedvosmisleno utvrđenih istorijskih činjenica, negiranje ratnih i zločina protiv čovječnosti, slavljenje osuđenih ratnih zločinaca i nepoštovanje tekovina antifašizma”, rekli su.

Iz opozicionih Socijaldemokrata (SD) odgovorili su “Vijestima” da pozdravljaju inicijativu DPS-a, navodeći da je takav zakon neophodan, dok vladajući Pokreta Evropa sad, Demokratska Crna Gora, Nova srpska demokratija (NSD), Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija i Bošnjačka stranka nisu odgovorili na pitanja lista da li bi podržali usvajanje takvog propisa.

Iz NSD-a su prekjuče ocijenili da DPS predlogom “planira da zabrani svoje djelovanje”.

“Bilo bi dobro i da iz DPS-a objasne na koji je to način su Sekula Drljević i Savić Marković Štedimlija predstavnici ‘antifašističke’ Crne Gore”, rekli su iz NSD-a.

“Naravno da je Crnoj Gori u ovom trenutku neophodan jedan kvalitetan zakon koji bi suzbio ne samo veličanje fašista, njihovih slugu iz prošlosti i ideologija, već i sve učestaliji govor mržnje i međunacionalne netrpeljivosti”, kazao je “Vijestima” Ivan Mijanović iz nevladinog udruženja Antifašisti Cetinja.

On je rekao da je teško komentarisati nacrt čiji sadržaj još nije poznat, navodeći da smatra da se, “kakav god bio, neće usvojiti” jer “najuticajniji dio” vladajuće većine “baštini fašističku ideologiju iz prošlosti zasnovanu na etničkim čišćenjima”.

“Iste te ideologije su nam devedesetih godina ostavile stotine hiljada mrtvih i uništenu i razrušenu zemlju. Pri tome, pored četničke, čija je osnova Moljevićev spis iz 1941. godine ‘Homogena Srbija’, mislim i na ustašku zločinačku ideologiju i ostale nacionalističko-šovinističke ideologije koje su prisutne u svim zemljama bivše Jugoslavije. Mi se zavaravamo da smo društvo koje baštini antifašističke vrijednosti”, ocijenio je Mijanović.

Elizabeta Mrnjačević tvrdi da bi ovaj zakon predstavljao značajan korak ka jasnijem i snažnijem pravnom okviru, koji bi omogućio efikasniju borbu protiv širenja fašističkih poruka, dodajući da, međutim, zakonska rješenja mogu djelovati preventivno “samo ako se njihovo kršenje u praksi adekvatno sankcioniše”.

“Samo donošenje zakona, ukoliko se ne bude dosljedno primjenjivalo, neće donijeti stvarne promjene”, ocjenjuje sagovornica.

Navela je da su potrebna jasna pravila o zabrani ekstremističkih organizacija i simbola, jer se postojeći zakoni koji se bave ovim pitanjem, kao što su Zakon o javnom redu i miru i Zakon o zabrani diskriminacije, u praksi ne primjenjuju dosljedno, “kao da nisu dovoljno jasni”. Ukazala je i da sudska i tužilačka praksa u toj oblasti pokazuje “izostanak proaktivnog pristupa”.

“Zato bi bilo dobro da se jasno i precizno definišu zabrane vezane za fašističke i nacističke simbole, kako bismo imali jasan pravni okvir koji će pomoći da se ovakve pojave lakše sankcionišu, bilo na ulici, u medijima ili na internetu”, kazala je Mrnjačević.

Poručila je da ostaje da se vidi da li će postojati politička volja da se takav zakon usvoji, jer je, napominje, to od velike važnosti za državu.

Ivan Mijanović je kazao da najuticajnija institucija u društvu, Srpska pravoslavna crkva (SPC), “koja ima ogroman uticaj i na aktuelnu vlast, u posljednje vrijeme, gdje god može, veliča osvjedočene saradnike fašista, sluge okupatora i zločince”.

“Mi se u Crnoj Gori ne možemo usaglasiti što se dogodilo prije trideset godina, a još manje što je bilo u Drugom svjetskom ratu. Pri tome smo netolerantno društvo, društvo isključivosti i revanšizma. Da je sreće, ne bi nam bio potreban novi zakon, već bi se veličanje tih pokreta i ideologija sankcionisalo kao govor mržnje”, istakao je Mijanović.

On je ocijenio da je nemoguće doći do konsenzusa jer bi se moralo zabraniti veličanje svih fašističkih saradnika iz Drugog svjetskog rata, a njih je, navodi, “pored četnika kao predstavnika srpske šovinističke ideologije, bilo i među nacionalnim Crnogorcima, Albancima i Muslimanima”.

Iz SD-a su naveli da bi cijela opozicija trebalo da bude formalni predlagač novog propisa.

“... Kako bi se jasno i jedinstveno poslala poruka da je antifašizam civilizacijska tekovina koja ne smije biti predmet političkog nadgornjavanja, već temeljno opredjeljenje svake odgovorne politike”, ocjenuju iz SD-a.

Time bi se, tvrde, istovremeno stavila na ispit iskrenost vlasti da li su evropske vrijednosti za njih stvarni prioritet ili samo “prazna retorička ljuštura”.

Poručili su da “svakodnevno svjedočimo vrednosnom posrnuću koje aktuelna vlast ne samo da ne pokušava zaustaviti, već ga podstiče”.

“Od otvorenog istorijskog revizionizma, preko koketiranja s ekstremizmom, do sistematskog gušenja građanskog identiteta države, ova vlast nas ubrzano udaljava od savremene evropske Crne Gore”, kazali su, dodajući da vjeruju da je takav zakon neophodan, “ne samo kao formalna zabrana, već kao jasan otklon od ideologija koje su kroz istoriju donosile zlo, podjele i stradanja”.

Visoko sveštenstvo SPC u Crnoj Gori u kontinuitetu promoviše revizionistički narativ o Drugom svjetskom ratu i ulozi četničkog pokreta. Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije hvalili su četničke vođe Pavla Đurišića i Dragoljuba Mihailovića, prikazujući ih kao heroje i prve borce protiv fašizma, dok su partizanski pokret i poslijeratnu vlast okarakterisali kao zločinačke i neprijateljske prema srpskom narodu.

Iskustva u susjedstvu

U mnogim evropskim zemljama zakonom je zabranjeno javno veličanje nacizma i fašizma kroz simbole, slogane i negiranje zločina iz tog perioda.

Slovenija je krajem prošle godine, kroz izmjene i dopune Zakona o javnom redu i miru, zabranila veličanje nacizma i fašizma, a među istorijskim državama i organizacijama na koje se zakon odnosi su i Nezavisna država Hrvatska, ustaše, četnici...

Dio desničarskih stranaka u tamošnjem parlamentu tražio je da zakonom bude obuhvaćen i komunizam, ali je taj predlog odbijen.

Srbija je 2009. godine usvojila zakon o zabrani upotrebe neonacističkih i fašističkih obilježja, kojim su predviđeni novčani "penali", a 2023. je u Hrvatskoj promijenjen prekršajni zakon koji reguliše ovakve pojave, uz strože kazne.

Sličan predlog nije prošao 2022.

“Podsjećamo da su pojedini konstituenti Evropskog saveza još ranije podnosili zakonske predloge slične sadržine, koji su se odnosili na zabranu fašističkih, nacističkih i ekstremno nacionalističkih simbola i djelovanja. U tom kontekstu, pozdravljamo najavljenu inicijativu kolega iz DPS-a”, rekli su iz SD-a “Vijestima”.

Bivši lider Liberale partije Andrija Popović nekoliko puta je predavao predlog takvog zakona. Taj dokument je od oktobra 2020. bio u skupštinskoj proceduri, a u dnevni red parlamenta uvršten je sredinom novembra 2022. O predloženom propisu se raspravljalo na plenumu, ali nije dobio potrebnu podršku poslanika.

( Željka Vučinić, Balša Rudović )