Koliko slatkog smijemo jesti ljeti?
Nema potrebe za strogim zabranama – važno je biti svjestan šta unosimo i slatkiše ne koristiti kao način da prebrodimo vrućinu ili dosadu
Ljeto donosi pregršt slatkih izazova – od kugli sladoleda na plaži do rashlađenih voćnih kolača i sokova koji nas mame iz frižidera. I dok je prirodno da posegnemo za slatkišima tokom vrelih dana, postavlja se pitanje: koliko je zapravo previše?
Šećer i vrućine – loša kombinacija?
Visoke temperature već same po sebi opterećuju naš organizam. Dodamo li tome veće količine šećera, rizikujemo:
- dehidraciju (jer šećer ubrzava gubitak tečnosti),
- oscilacije šećera u krvi koje izazivaju umor i razdražljivost,
- povećan apetit i želju za još više slatkog.
Nutricionisti preporučuju da odrasle osobe ne unose više od 25 grama dodanog šećera dnevno (što je otprilike jedna puna kašika), dok djeca treba da unose i manje.
Gdje se šećer sve krije?
Ljeti često nismo ni svjesni koliko šećera unosimo, jer on nije samo u kolačima i čokoladi. Evo nekoliko tipičnih ljetnjih “krivaca”:
- Gazirani sok (1 limenka): do 35g šećera
- Sladoled (2 kugle): 20–25g
- Voćni jogurt: 15–20g
- Ledena kafa s dodacima: i preko 30g
Da li da potpuno izbacimo slatko?
Ne nužno. Ljeto je savršeno vrijeme da se zasladimo na zdraviji način:
- Svježe sezonsko voće – lubenica, breskve, borovnice i smokve su prirodno slatke i pune vode.
- Domaći ledeni deserti – smrznuti jogurt s voćem, chia puding s bademovim mlijekom, hladni čajevi bez šećera.
- Tamna čokolada – u malim količinama može zadovoljiti želju za slatkim bez prevelikog unosa šećera.
Zaključak: Uživanje s mjerom
Nema potrebe za strogim zabranama – važno je biti svjestan šta unosimo i slatkiše ne koristiti kao način da prebrodimo vrućinu ili dosadu. Umjesto toga, rashladimo se vodom, krećimo se, i kad poželimo nešto slatko – birajmo pametno.
Ljeto je tu da se u njemu uživa – i u ukusu, ali i u balansu.
( Vijesti online )