Koliko slatkog smijemo jesti ljeti?

Nema potrebe za strogim zabranama – važno je biti svjestan šta unosimo i slatkiše ne koristiti kao način da prebrodimo vrućinu ili dosadu

11206 pregleda1 komentar(a)
Foto: Shutterstock

Ljeto donosi pregršt slatkih izazova – od kugli sladoleda na plaži do rashlađenih voćnih kolača i sokova koji nas mame iz frižidera. I dok je prirodno da posegnemo za slatkišima tokom vrelih dana, postavlja se pitanje: koliko je zapravo previše?

Šećer i vrućine – loša kombinacija?

Visoke temperature već same po sebi opterećuju naš organizam. Dodamo li tome veće količine šećera, rizikujemo:

  • dehidraciju (jer šećer ubrzava gubitak tečnosti),
  • oscilacije šećera u krvi koje izazivaju umor i razdražljivost,
  • povećan apetit i želju za još više slatkog.

Nutricionisti preporučuju da odrasle osobe ne unose više od 25 grama dodanog šećera dnevno (što je otprilike jedna puna kašika), dok djeca treba da unose i manje.

Gdje se šećer sve krije?

Ljeti često nismo ni svjesni koliko šećera unosimo, jer on nije samo u kolačima i čokoladi. Evo nekoliko tipičnih ljetnjih “krivaca”:

  • Gazirani sok (1 limenka): do 35g šećera
  • Sladoled (2 kugle): 20–25g
  • Voćni jogurt: 15–20g
  • Ledena kafa s dodacima: i preko 30g

Da li da potpuno izbacimo slatko?

Ne nužno. Ljeto je savršeno vrijeme da se zasladimo na zdraviji način:

  • Svježe sezonsko voće – lubenica, breskve, borovnice i smokve su prirodno slatke i pune vode.
  • Domaći ledeni deserti – smrznuti jogurt s voćem, chia puding s bademovim mlijekom, hladni čajevi bez šećera.
  • Tamna čokolada – u malim količinama može zadovoljiti želju za slatkim bez prevelikog unosa šećera.

Zaključak: Uživanje s mjerom

Nema potrebe za strogim zabranama – važno je biti svjestan šta unosimo i slatkiše ne koristiti kao način da prebrodimo vrućinu ili dosadu. Umjesto toga, rashladimo se vodom, krećimo se, i kad poželimo nešto slatko – birajmo pametno.

Ljeto je tu da se u njemu uživa – i u ukusu, ali i u balansu.