Književnost omogućava razumijevanje života

Manifestacija “Tivatsko književno ljeto” koju priređuje JU Gradska Biblioteka Tivat, nastavljena je u srijedu književnom večeri sarajevskog pisca Damira Uzunovića. U razgovoru sa moderatorkom večeri, profesoricom Vesnom Barbić, direktoricom Gradske biblioteke, Uzunović je publici koja se okupila u đardinu tivatskog Muzeja i galerije, predstavio svoj najnoviji roman-dnevnik “Pariški maraton”.

Kako se čulo, Uzunovićev novi roman čitaoca vodi na sentimentalno putovanje u Pariz kroz doživljaj glavnog junaka, poteklog iz doma za djecu u Bijeloj. Istražujući Pariz, pripovjedač istražuje i dotad neotkrivene dubine vlastitog bića. Roman obiluje zanimljivim slikama Pariza, pričama o umjetnosti i književnosti. Ističući da mu je jako ugodno boraviti u Tivtu gdje već drugi put predstavlja svoja djela, Uzunović je kazao da su oni “proza koja se piše kao autofikcija.”

“Čovjek piše po sjećanju na događaje, ili izmišlja te događaje, ili stvara novi svijet koji nema veze sa činjenicama. Ali kroz tekst se mora provući auto poetika. ‘Pariški maraton’ je jedna priča, novela, koja ima svoju putopisnu formu, ali i postmodernističku formu”, objasnio je pisac dodajući da je “velika sloboda zapisivanja teksta u formi dnevnika”.

“Tu dolazi moć kreacije, odnosno stvaranja priče. Svi koji pišu, zapravo stvaraju priču na ponuđenim detaljima, a uspijevaju da konstruišu novi svijet. Španski pisac Enrike Vilamatas mi je bio uzor u pisanju ove forme dnevnika. Napisao je knjigu ‘Montanova bolest’. On fantastično žonglira među različitim žanrovima. On kaže: ‘Upravo stoga što nam književnost omogućuje razumijeti život, govori nam o onom šta može biti ali i onome što je moglo biti’. To je, po meni, suština književnosti. Sve je to auto fikcija, mogućnost da si u nekoliko dimenzija, nekoliko svijetova. Pisanje je ulaženje u sve te paralelne svijetove, svijest o tome šta bi život mogao biti. Ako imaš talenat i stvoriš novi svijet to je biće koje će živjeti mimo tebe”, naveo je Uzunović.

Dodao je da priprema novi roman koji je povezan sa “Pariškim maratonom” i njegovom prethodnom knjigom “Ja sam”.

Zanimljivo mu je, kaže, šta je desilo sa Dječijim domom “Mladost” u Bijeloj nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine i što se desilo sa njegovim štićenicima.

“Dosta sam istraživao i nekoliko puta sam bio u Domu. Neke ljude sam poznavao iz Doma. Jedna od njih, Olivera, je živjela u našoj kući, po ideji moje sestre, da prihvatimo štićenike nakon zemljotresa. Olivera je razdrmala moj život. Tad sam imao 13 godina. Ja je tražim kroz roman, ali je nikad nisam našao. I sad ovaj dnevnik komentariše roman koji počinje sa Halalom koji je poznavao Oliveru. I to se isprepleće. Halal dolazi u Pariz, on prevozi halal meso. I ja pratim ispovijest tog čovjeka, negdje iznad Bijele. Tu je postojala jedna džamija gdje se dešava ta ispovijest. Ali to ne doznajemo u dnevniku, doznajemo tek u romanu koji sad pišem. Halal će se sastati i sa Šakalom, i sa Homeinijem, i sa muzičarima, književnicima, upoznaće neke imame, doći će u Sarajevo na Olimpijadu. Halal se dotiče tih istorijskih događaja. Halal kuca na vrata mog stana i ja vidim da on ima veze sa Oliverom. On me komentariše kao jednog zaljubljenog bubuljičavog dječaka”, kazao je nagrađivani sarajevski pisac, dodajući da je njegova knjiga “Pariški maraton” istovremeno i priča o ocu i sinu jer je u nju pretočio i dio sopstvenih iskustava kada je sa svojim sinom obilazio neka mjesta u glavnom gradu Francuske.

Uzunović je rođen 1965. godine u Sarajevu. Do sada je objavio knjige pjesama: “Brod sa talismanom”, “Mađioničar”, “Ljudi i ptice”, knjigu priča: “Kesten” izdavač Dani, roman “Ja sam” (trilogija), izdavač Buybook a za koju je dobio najvažniju nagradu u Hrvatskoj, nagradu FRIC, za najbolju knjigu fikcijske proze objavljene u 2021. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2021. godinu.

Krajem 2024. objavio je knjigu “Pariški maraton” iz edicije Dnevnik. Uvršten je u bosanskohercegovačku antologiju proze “Pod pritiskom” i poezije “Ovdje živi Konan” i “Zašto tone Venecija” i u “Veliku knjigu lirske poezije Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, od početaka do danas”... Pjesme i priče prevođene su mu na više jezika. Direktor je sarajevske knjižare i izdavačke kuće Buybook i programski direktor Međunarodnog festivala književnosti - Bookstan. Radi kao urednik u izdavačkoj kući Buybook u Sarajevu.

( Siniša Luković )