Komarce privlači ugljen-dioksid, a ne svjetlost

Na osnovu istraživanja u okviru naučnog projekta koji je sproveden u Podgorici i Ulcinju, najveća koncentracija komaraca zabilježena je na Adi Bojani, gdje je u jednoj noći u uhvaćeno čak 3.000 jedinki

3184 pregleda2 komentar(a)

Komarce najviše privlači povećana koncentracija ugljen-dioksida, koju ljudi izdišu, a ne upaljena svjetla, kako se često pogrešno vjeruje.

„To je osnovni atraktant za komarce. Nije jedini, ali je ključni. Oni nas tako lociraju u prirodi, kao i druge sisare ili ptice od kojih uzimaju krvni obrok. Svjetlost, sirće, to je potpuno nebitno. Nema nikakav efekat“, objasnio je Igor Pajović, vanredni profesor na Biotehničkom fakultetu u Podgorici u "Bojama jutra" na programu TV Vijesti.

Najefikasnija mjera zaštite od komaraca, ističe Pajović, jeste eliminacija stajaće vode.

„To je krucijalno. Mi sebi sami pravimo problem. Guma bačena u dvorištu, saksija, posuda, kontejner, plastična flaša. Sve to može zadržati vodu i postati leglo. A kad se legla stvore, onda ni tretmani ne pomažu mnogo“, upozorio je.

Preparati protiv komaraca zaista djeluju, ali nisu dovoljni.

„To su ti repelenti, mirisi, hemikalije koje ih odbijaju. Ima ih u kremama, narukvicama, sprejevima ali treba pratiti uputstvo jer je njihovo dejstvo vremenski ograničeno“, naglasio je.

Što se tiče ultrazvučnih aparata i mobilnih aplikacija koje proizvode zvuk protiv komaraca, Pajović kaže da je naučni dokaz o njihovoj djelotvornosti slab.

Na osnovu istraživanja u okviru naučnog projekta koji je sproveden u Podgorici i Ulcinju, najveća koncentracija komaraca zabilježena je na Adi Bojani, gdje je u jednoj noći u uhvaćeno čak 3.000 jedinki.

„To je bila standardna klopka sa suvim ledom kao atraktantom. Kad otvorimo posudu, roj odmah navali, toliko ih ima“, opisuje Pajović.

Na teritoriji Crne Gore prisutno je oko 42 vrste komaraca, od kojih sedam do osam mogu prenositi malariju, naročito u močvarnim područjima kao što su Skadarsko jezero i Ada Bojana.