U podgoričkoj Hitnoj pomoći u smjeni se obavi i preko 200 pregleda
U ambulantama i na terenu sve su češće tegobe poput slabosti, vrtoglavice, preznojavanja, lupanja srca pa čak i kolapsa
Zbog visokih temperatura u podgoričkoj Hitnoj pomoći posljednjih dana imaju više posla, a u smjeni se obavi i preko 200 pregleda. Pacijenti se najčešće javljaju zbog dehidratacije i ostalih simptoma karakterističnih za vrućine, koje su ozbiljan zdravstveni izazov prvenstveno za hronične bolesnike, stare i djecu.
"Visoke temperature predstavljaju veliki stres za naš organizam“, upozorava za Boje jutra, dr Evica Maraš iz podgoričke Hitne pomoći.
"Tijelo se u takvim uslovima rashlađuje znojenjem, što je prirodan fiziološki odgovor. Međutim, tim procesom gubimo velike količine tečnosti i elektrolita, što može dovesti do dehidratacije.“
Dok se zdravi ljudi uglavnom lakše prilagode na promjene, hronični bolesnici i starije osobe su posebno ugroženi.
"Kod srčanih bolesnika često dolazi do varijacija krvnog pritiska – bilo da je riječ o naglom skoku ili padu. Javljaju se i poremećaji srčanog ritma. Dijabetičari lako gube kontrolu nad nivoom šećera u krvi upravo zbog dehidratacije“, objašnjava dr Maraš.
U ambulantama i na terenu sve su češće tegobe poput slabosti, vrtoglavice, preznojavanja, lupanja srca pa čak i kolapsa.
"Najviše problema primjećujemo u popodnevnim i večernjim satima, kada je efekat vrućine najintenzivniji. Pacijenti se najčešće žale na osjećaj malaksalosti, umora, nesvjestice i srčane tegobe.“
Posebno su osjetljivi najmlađi i trudnice.
"Djeca još nemaju u potpunosti razvijen centar za termoregulaciju, njihov metabolizam je brži, pa lakše gube tečnost. Trudnice su takođe ranjiva grupa zbog promjena u cirkulaciji i povećanih fizioloških zahtjeva“, dodaje ona.
Ljekarka podsjeća da starije osobe često nemaju izražen osjećaj žeđi, a mnogi koriste terapije koje dodatno povećavaju rizik od dehidratacije.
"Izbjegavajte izlaganje suncu od 10 do 17 sati, kada je UV indeks najviši. Unosite dovoljno tečnosti – i kada nijeste žedni. Nosite zaštitne šešire, kape i obavezno koristite kreme sa visokim SPF faktorom“, savjetuje dr Maraš.
Upotreba klima-uređaja je korisna, ali uz mjeru.
"Razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature ne bi smjela biti veća od 10 stepeni. U suprotnom može doći do vazokonstrikcije, a nakon izlaska napolje – do naglog širenja krvnih sudova, što može izazvati kolaps“, naglašava ona.
( Nina Marković )