Božović: Do 15. jula informacija o lokaciji pravosudnog kvarta
Božović je ocijenio je da su ostvareni određeni pomaci kako bi Crna Gora dobila IBAR, ali da nije zadovoljan dinamikom
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da će do 15. jula izaći sa informacijom gdje će biti smješten pravosudni kvart, te da je u komunikaciji sa gradonačelnikom Podgorice.
On je to kazao na događaju “Ka nezavisnosti pravosuđa u Crnoj Gori: Procjena sprovođenja preporuka Specijalne izvjestiteljke UN iz 2024. godine o nezavisnosti sudija i advokata u Crnoj Gori”. koju je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA).
On je dodao i da se nada da će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u septembru preći u staru zgradu Vlade.
Pravna savjetnica u HRA, Amra Bajrović, podsjetila je da izvještaj Specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija Margaret Saterfild jasno ukazuje na ključne izazove u crnogorskom pravosudnom sistemu.
Crna Gora je, prema tom izvještaju, djelimično ispunila neke preporuke, poput unapređenja zakonske regulative i uspostavljanja određenih mehanizama za zaštitu nezavisnosti sudija i advokata. Međutim, kako je kazala, značajan dio preporuka ostaje neispunjen. Najveći problemi su i dalje prisutni u vidu uticaja na sudije i tužioce, nedostatka efikasne zaštite advokata od pritisaka i prijetnji, kao i neadekvatnog funkcionisanja disciplinskih tijela. Takođe, izvještaj ukazuje na potrebu kontinuirane edukacije pravosudnih radnika, čime bi se povećao kvalitet i nepristrasnost sudskih postupaka.
Božović je ocijenio je da su ostvareni određeni pomaci kako bi Crna Gora dobila IBAR, ali da nije zadovoljan dinamikom.
“Nekad je sporost dio procesa. Pravosuđe ne može da funkcioniše kao izolovano ostrvo. Da bi percepcija javnosti bila potpuna, građani moraju vjerovati sudskoj grani vlasti”.
On je pomenuo i probleme sa prostornim kapacitetima pravosudnih ustanova. Rekao je da je posljednja zgrada za potrebe sudstva izgrađena 1988. godine.
“Ako želimo da budemo iskreni i odgovorni prema građanima, uslovi u kojima rade sudije i tužioci su neadekvatni. Bilo bi licemjerno reći drugačije. Taj problem je naslijeđen. Bio bih neiskren da kažem drugačije.”
Govoreći o zakonima o zaradama u pravosudju, kazao je da su oni kočeni zbog dinamike u Skupštini.
"Želja nam je da se konačno pitanje nosilaca funkcija u pravosudju riješi jednim zakonom, i komuniciramo sa Ministarstvom finansija”, kazao je on.
Dodao je da kadrovski izazovi postoje i u Ministarstvu.
“Veliki broj izazova koje ima sudstvo ima i Ministarstvo, i mi teško nalazimo kadar”, kazao je on.
Božović je istakao da ministar pravde ima “ogromnu količinu diskrecionih ovlašćenja za imenovanja notara i javnih izvršitelja. Moramo postaviti veću količinu meritoktratskih standarda”, kazao je on.
Pavličić: Oko 120 sudija napustilo funkciju od 2020. godine
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da izvještaj UN specijalne izvjestiteljke Margaret Satervejt realno oslikava stanje koje je rezultat višedecenijske zapuštenosti.
“U decembru, kada sam preuzela funkciju, zatekla sam stanje koje je bilo ostavljeno ‘zubu vremena’, gdje su se same sudije međusobno snalazile”, kazala je Pavličić.
Ona je istakla da su vrata Vrhovnog suda uvijek otvorena za sve vrste konstruktivnih kritika.
“Svugdje ima da može bolje, sve može na drugačiji način, ali sudstvo ne može samostalno da obezbijedi prostorne kapacitete. Mi smo promijenili više vlada koje su obećavale ‘palate pravde’, istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Podsjetila je da je od 2020. godine sudijsku funkciju napustilo preko 120 sudija, što je više od trećine ukupnog broja sudija. U Vrhovnom sudu je tada zamijenjeno 11 sudija, a prema njenim riječima, pitanje je da li te ljude ima ko da zamijeni.
Populizam i politika - svaka čast, ali nama je cilj da vratimo povjerenje građana.”
Problematizovala je to što Vrhovni sud daje sudnice za sudjenje u predmetima organizovanog kriminala.
Ona je istakla da je na današnji dan procenat završenih revizionih izvještaja u vrhovnom sudu 180 odsto. Pavličić je takodje govorila o niskim zaradama zaposlenih u pravosudju, govoreći da sudije u osnovnim sudovima primaju 50 eura iznad prosječne plate.
“Zahvaljujući ministru pravde mi smo izboksovali izmjene u nadoknadama sudija i tužioca”, istakla je ona.
Napomenula je i da se pitanje vetinga u pravosudju pominje pet godina, te da se prvo mora donijeti odluka o prevetingu, vetingu i lustraciji jer su, kako je kazala, u pitanju različiti procesu.
"Veting ide na tri nivoa - profesionalnost stručnost i integritet”, istakla je.
Ona je kazala da ako je krajnji cilj da Crna Gora Gora sa 2026. godinom zatvori poglavlje 23 - “kako ćemo da otvorimo veting u 2025 godini, na osnovu kojeg zakona? Sa otvorenim veting procesom ne možemo zatvarati poglavlja”, istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Kazala je i da fali kadar, odnosno sudije i ohrabrila sve stručne ljude da se prijave.
“Imamo otvorene konkurse ali u Vrhovni sud ne može da dodje neko bez 15 godina radnog staža”, kazala je Pavličić.
Marković: Broj tužilaca porastao, već sprovodimo veting principe
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković se osvrnuo se na dva ključna segmenta preporuka: efikasnost i veting u pravosudnom sistemu.
Istakao je da efikasnost ne treba mjeriti samo brojem prvostepenih presuda, već sa aspekta konačnih odluka. Prema njegovim riječima, značajan napredak postignut je u poštovanju ljudskih prava, borbi protiv porodičnog nasilja i zaštiti novinara. “Rad tužilaštva je znatno unaprijeđen, o čemu svjedoči i povećanje broja tužilaca sa 85 na 114. Iako je bilo prijavljeno 24 kandidata za 11 mjesta, primljeno je samo 9”, kazao je on.
Osvrćući se na veting, Marković je naglasio da je riječ o političkoj odluci u koju želi da bude uključen dijalog, ali da će sama odluka ipak biti politička. Prema njegovim riječima, već se u praksi primjenjuju principi vetinga kroz disciplinske postupke, pa je tako prema njegovim riječima, prošlog mjeseca razriješen jedan tužilac. Tužioci koji vode najosjetljivije predmete, tvrdi, su oni sa najvećim integritetom.
Kada je riječ o prostornim kapacitetima i materijalnom stanju u pravosudnim organima, Marković je istakao da to može uticati na efikasnost rada. Naglasio je da nezavisnost sudstva i tužilaštva predstavlja pravo građana Crne Gore, te da pravda mora biti vidljiva.
Ukazao je na prisutni populizam u Crnoj Gori, koji nerijetko dovodi do nekritičkog sagledavanja rada tužilaštva, ali i opasnog javnog prekvalifikovanja krivičnih djela bez stručnog znanja, što može stvarati pritisak na pravosudne organe. Iako je konstruktivna kritika dobrodošla, Marković upozorava da je neophodno očuvati nezavisnost, a sloboda izražavanja mora ići uz odgovornost.
Posebno je naglasio da su državni tužioci najpodložniji pritiscima, te da se za njih borba sa tim pritiskom često pokazuje težom nego borba protiv kriminala. Problem nedostatka interesa mladih pravnika za rad u tužilaštvu vidi u zahtjevnosti posla i stalnoj kritici iz javnosti. On je poručio je da interna nezavisnost tužilaca mora biti aksiom za efikasan rad
( Jelena Kočanović )