Kijev bez američkog oružja, dok Rusi napreduju na frontu

Odluka Vašingtona da obustavi isporuku dijela ključnog oružja Ukrajini izazvala je juče upozorenja iz Kijeva da bi taj potez mogao oslabiti sposobnost zemlje da se brani od pojačanih ruskih vazdušnih napada i napredovanja na frontu.

Ukrajina je saopštila da je pozvala otpravnika poslova Sjedinjenih Država u Kijevu kako bi mu naglasila važnost nastavka vojne pomoći iz Vašingtona, navodeći da bi svako obustavljanje ohrabrilo Rusiju u trenutku kada slabe diplomatski napori da se okonča rat.

Pentagon je, kako prenosi Rojters, proteklih dana pauzirao isporuke zbog zabrinutosti da su američke zalihe preniske, a među obustavljenim pošiljkama nalaze se precizna ubojita sredstva i presretači za protivvazdušnu odbranu koji obaraju ruske dronove i projektile, izjavila su u utorak dva izvora upoznata sa odlukom.

“Ukrajinska strana je naglasila da će svako odlaganje ili odugovlačenje u pružanju podrške odbrambenim kapacitetima Ukrajine samo ohrabriti agresora da nastavi rat i teror, umjesto da traži mir”, navedeno je u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine.

Ministarstvo odbrane Ukrajine saopštilo je da nije zvanično obaviješteno o bilo kakvom prekidu američkih isporuka i da od svojih američkih kolega traži pojašnjenje. Ukrajinski izvor upućen u situaciju rekao je za Rojters da je odluka bila “potpuni šok”.

Zamjenica portparola Bijele kuće, Ana Keli, izjavila je da je odluka donijeta “kako bi se američki interesi stavili na prvo mjesto”, nakon što je Ministarstvo odbrane izvršilo reviziju vojne podrške širom svijeta.

“Snaga Oružanih snaga Sjedinjenih Država ostaje neupitna - samo pitajte Iran,” rekla je ona, aludirajući na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja prošlog mjeseca.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute kazao je da razumije potrebu SAD da se pobrinu za sopstvene zalihe. “Ali kada je riječ o Ukrajini, kratkoročno gledano, Ukrajini je potrebna sva pomoć koju može dobiti, posebno kada je riječ o municiji i sistemima protivvazdušne odbrane”, rekao je Rute juče u intervjuu za Foks njuz.

Desetine ljudi ubijene su posljednjih sedmica tokom vazdušnih napada na ukrajinske gradove, uključujući i Kijev, u kojima su korišćene stotine borbenih dronova, kao i balističke i krstareće rakete.

Ruske snage, koje kontrolišu oko petinu teritorije Ukrajine, ostvarile su dodatne dobitke tokom iscrpljujuće ljetnje ofanzive na istoku.

Od kada je Donald Tramp preuzeo dužnost u januaru, ublažio je stav Vašingtona prema Rusiji, tražeći diplomatsko rješenje za rat i izražavajući sumnju u pogledu buduće američke vojne podrške ukrajinskim ratnim naporima.

Prošle sedmice, Tramp je izjavio da razmatra mogućnost prodaje dodatnih projektila za PVO sistem “Patriot” Ukrajini, nakon sastanka sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

“Politiko”, koji je u utorak izvijestio o pauzi u isporukama, naveo je da ona uključuje i ključne rakete sistema “Patriot”, na koje se Ukrajina oslanja za uništavanje brzih balističkih raketa.

Fedir Venislavski, član parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine, nazvao je odluku o obustavi isporuka “veoma neprijatnom za nas”. “To je bolno, a u kontekstu terorističkih napada koje Rusija vrši nad Ukrajinom, radi se o veoma neprijatnoj situaciji”, rekao je novinarima u Kijevu.

Pentagon je u mejlu saopštio da Trampu nudi opcije za nastavak vojne pomoći Ukrajini u skladu sa ciljem da se okonča ruski rat u toj zemlji.

“Istovremeno, ministarstvo temeljno preispituje i prilagođava svoj pristup ostvarivanju tog cilja, uz istovremeno očuvanje borbene spremnosti američkih snaga u skladu sa odbrambenim prioritetima administracije”, izjavio je Elbridž Kolbi, zamjenik sekretara za odbrambenu politiku.

Sva vojna pomoć bila je kratkotrajno obustavljena u februaru, a zatim ponovo - na duži period - u martu. Trampova administracija je nastavila sa slanjem preostale pomoći koja je bila odobrena tokom Bajdenovog mandata, ali nije najavljena nikakva nova politika.

Kremlj je juče pozdravio vijest o obustavi, navodeći da bi sukob brže bio okončan ukoliko bi manje oružja stizalo u Ukrajinu.

Stanovnici ukrajinske prijestonice, u kojoj je u raketnim napadima na stambene četvrti tokom protekle dvije sedmice stradalo više od dvadeset osoba, izrazili su zabrinutost zbog odluke Pentagona.

“Ako dođemo u situaciju da više nemamo protivvazdušnu odbranu, ja ću se iseliti (iz Kijeva), jer je moja bezbjednost moj glavni prioritet”, rekla je za Rojters Oksana Kuročkine, 35-godišnja advokatica. “Već sada razmišljam o odlasku.”

Na frontu, obustava isporuka precizne municije ograničila bi sposobnost ukrajinskih trupa da gađaju ruske položaje dublje iza linije fronta, izjavio je Džek Votling, vojni analitičar Kraljevskog instituta za oružane snage (RUSI). “Ukratko, ova odluka će koštati Ukrajinu života i teritorije”.

Ukrajinski blog DeepState, koji se oslanja na podatke iz otvorenih izvora za mapiranje linije fronta, saopštio je da je ruska vojska u junu zauzela 556 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, što je, kako navode, najveći mjesečni gubitak teritorije od novembra.

Rusija je izvršila prodore u blizini dva grada ključna za snabdijevanje ukrajinske vojske na istoku zemlje, saopštio je u srijedu jedan ukrajinski vojni zvaničnik, dok Moskva pokušava da ostvari proboj u ljetnjoj ofanzivi u trenutku neizvjesnosti oko američke podrške Kijevu.

Ruske snage su juče saopštile da imaju potpunu kontrolu nad istočnim ukrajinskim regionom Lugansk. Jedan od ciljeva ruske ofanzive jeste zauzimanje i preostalog dijela Donjecke oblasti. Sada koriste male jurišne grupe, laka vozila i dronove kako bi napredovali ka susjednoj oblasti, rekao je Viktor Trehubov, portparol grupe snaga “Hortica”.

( N.B. )