Novi obračun zarada u oblasti prosvjete - Vlada: Uvodimo red, Sindikat: Dogovor ili protest
Više članova Glavnog odbora je redakciji potvrdilo da je Sindikat spreman za razgovor i kompromis, ali i da se zauzme za prosvjetne radnike, ukoliko ne bude dogovora; Država je godinama faktički plaćala gotovo dvije pune zarade - i nastavniku na bolovanju i njegovoj zamjeni, a u nekim ustanovama se dešavalo i to da zamjena pođe na bolovanje, pa dođe nova, kojoj se opet isti dodaci isplaćuju, tvrde izvori “Vijesti” iz izvršne vlasti
Ukoliko ministarstva finansija i prosvjete ne pristanu na dalje razgovore koji će rezultirati kompromisom u vezi sa novim obračunom zarada u oblasti douniverzitetskog obrazovanja, Sindikat prosvjete bi uskoro mogao organizovati i protest.
To je juče, saznaju “Vijesti”, bio stav članova Glavnog odbora Sindikata prosvjete.
Više njih je redakciji potvrdilo da je “Sindikat spreman za razgovor i kompromis, ali i da se zauzme za prosvjetne radnike, ukoliko ne bude dogovora”.
Ta radnička organizacija za danas je najavila konferenciju za medije, na kojoj će predstaviti zaključke sa jučerašnje sjednice Glavnog odbora, ali i moguće pravce daljeg djelovanja, ukoliko dogovor izostane.
Sa druge strane, država je, tvrde izvori “Vijesti” iz izvršne vlasti, uštedjela oko 100.000 eura, i to prije nego što je oblast prosvjete uključena u Sistem za centralizovani obračun zarada (SOZ), nakon što su tokom obuka za novi softver objasnili školskim računovođama na koji način treba da obračunavaju zarade.
“Ušteda nakon isplaćenih majskih zarada za osnovne škole je bila oko 100.000 eura, bez primjene softvera, jer smo tokom proljetos održanih obuka objasnili da su do sada, u dobrom dijelu ustanova, zarade obračunavane mimo propisa”, tvrde izvori redakcije.
Prema istim informacijama, pored spornog redosljeda obračuna zarada, u dobrom dijelu škola dodaci (razredno starješinstvo, rad u dvije ili više ustanova…) bili su obračunavani i prosvjetarima koji su na bolovanju.
“Tako je država godinama faktički plaćala gotovo dvije pune zarade - i nastavniku na bolovanju i njegovoj zamjeni. U nekim ustanovama se dešavalo i to i da zamjena pođe na bolovanje, pa dođe nova, kojoj se opet isti dodaci isplaćuju”, pojasnili su izvori “Vijesti” iz izvršne vlasti.
Argumenti…
Iz Sindikata prosvjete su upozorili da je probni obračun zarada kroz novi centralizovani sistem doveo do značajnog umanjenja plata kod određenog broja prosvjetnih radnika. Predsjednik Sindikata prosvjete je u Bojama jutra TV Vijesti kazao da se kod nekih zarada manja i za od 60 do 70 eura.
Božović je precizirao i da je smanjenje na nivou Crne Gore oko 15 eura, ali se kreće od 1 do čak 70 eura.
“Mi nemamo ništa protiv centralizacije i kontrole, ali imamo protiv toga da se zarade umanjuju bez valjanog pravnog osnova”, naglasio je Božović.
Sindikat traži hitne razgovore i korekciju sistema, ukazujući da novi način obračuna nije usklađen sa Granskim kolektivnim ugovorom za prosvjetu. Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović bio je direktan:
Snežana Mugoša iz Ministarstva finansija je naglasila da centralizovani sistem obračuna zarada samo usklađuje praksu sa važećim zakonima.
Prema njenim riječima, određeni broj škola prethodno nije obračunavao plate u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zaradama u javnom sektoru i Zakonom o zdravstvenom osiguranju, posebno kada je riječ o isplatama tokom bolovanja.
“Do razlika je došlo zbog neujednačene primjene propisa, a ne zbog softverskog rješenja. U najvećem broju slučajeva umanjenje ne prelazi 10 eura. Vidjeli smo da određeni broj škola nije pravilno primjenjivao zakonske odredbe, posebno kod obračuna zarada tokom bolovanja. Softver je zapravo otkrio te razlike”, kazala je Mugoša.
Božović je na to replicirao da Sindikat prosvjete treba “koleginicama i kolegama, hiljadama njih, objasni da se ne radi o smanjenju plate, iako nose kući četrdesetak eura manje, već da ih Ministarstvo finansija i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija privode pravdi i uvodi nas u pravnu brazdu”.
Mugoša je podsjetila da taj sistem uvodi jednakost iz oblasti obračuna zarada.
“Nije tačno da se zarade zaposlenih u prosvjeti obračunavaju na isti način 30 godina, jer je Granski kolektivni ugovor potpisan 2016. godine…”, naglasila je Mugoša.
Sekretar Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Marko Šljukić demantovao je tvrdnje da su dodaci poput razrednog starješinstva, rada u više ustanova, časova preko norme ili viših zvanja ukinuti.
“Svi dodaci ostaju, samo je promijenjen redosljed obračuna - sada se minuli rad računa na osnovni, a ne kumulativni koeficijent”, objasnio je Šljukić.
Softver
Sistem za centralizovani obračun zarada izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije i u operativnoj upotrebi je od februara 2022. godine.
“Njegova primjena donosi značajne benefite, prije svega - uvodi jednakost u primjeni propisa iz oblasti obračuna zarada, otklanja uočene nepravilnosti, omogućava znatno viši nivo kontrole, smanjuje stepen mogućih grešaka i automatizuje brojne procese koji su se obavljali manuelno. Na taj način se omogućava efikasnija kontrola i pregled budžetskih sredstava namijenjenih za zarade zaposlenih, koji se finansiraju iz državnog budžeta, kao i kvalitetnije i brže izvještavanje o obračunatim zaradama. Trenutno 159 subjekata sa 16.500 zaposlenih radi obračun zarada kroz sistem za centralizovani obračun, uključujući i samo Ministarstvo finansija, na koje se primjenjuju jedinstveni propisi”, objasnili su ranije iz Ministarstva finansija.
Istakli su da je softver je usklađen sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, Zakonom o radu i Uputstvom za obračun zarade i naknade za vrijeme spriječenosti za rad, a prilikom uključivanja ustanova prosvjete, kao i za sve prethodne subjekte i sektore koji su uključeni u sistem, izvršena je analiza svih relevantnih propisa, kao i konsultacije sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
“Dakle, cilj Ministarstva finansija je da, kroz realizaciju projekta primjene Sistema za centralizovani obračun zarada, uspostavi jedinstveno i efikasno softversko rješenje za obračun zarada za sve korisnike koji se finansiraju iz državnog budžeta i pojača kontrolu trošenja sredstava poreskih obveznika, za čiju namjenu se godišnjim Zakonima o budžetu planira više od 5 odsto sredstava. Zajednički interes bi trebalo da bude jednakost pri obračunu zarada i efikasnija kontrola budžetskih sredstava, jer je to u interesu zakonitosti i budžeta svih građana Crne Gore”, naglasili su.
Sindikalni dodaci...
Rasprava između Božovića i Mugoše se juče povela i u vezi sa dodacima za sindikalne predstavnike škola, koji je, na osnovu dokumenta iz 2008. godine, obračunavan i do pet odsto.
“To se primjenjuje 17 i po godina i država ga isplaćuje”, kazao je Božović.
Mugoša je odgovorila da toga više nema u GKU za oblast prosvjete:
“Ne možemo da ozvaničimo nešto čega u propisima nema”, naglasila je ona.
Božović: Šalite se s našom inteligencijom Mugoša: Možemo tražiti da vratite nezakonito primljeno
Božović je kazao i da se prosvjetni radnici osjećaju “poniženim kad nam kažu da 40 eura nije smanjenje nego uvođenje u pravnu brazdu”.
“Vi se šalite sa našom inteligencijom”, kazao je Božović.
Mugoša je na to odgovorila da razgovor može teći i u drugom pravcu.
“Mi možemo i drugačije da razgovaramo, pa da tražimo da vratite ono što ste primili nezakonito do sada”, poručila je.
( Tina Popović )