Pripremna nastava za đake strance: Zakonodavni odbor dao zeleno svjetlo na amandmane Laković
Laković je tokom sjednice objasnila da je predloženim izmjenama predviđeno da su stranci, kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, kao i oni koji traže međunarodnu zaštitu, jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima
Đaci koji počinju ili nastavljaju obrazovanje u Crnoj Gori, a koji ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kojem se nastava izvodi, ustanove će izvoditi pripremne časove, u trajanju od najviše godinu, i to po posebnom programu koji donosi Nacionalni savjet za obrazovanje.
To stoji u amandmanu poslanice PES-a Nađe Laković na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a za koji je Zakonodavni odbor juče dao zeleno svjetlo.
Laković je tokom sjednice tog skupštinskog tijela objasnila da je predloženim izmjenama predviđeno da su stranci, kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, kao i oni koji traže međunarodnu zaštitu, jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima.
“I državljani država članica Evropske unije, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije i članovi njihovih porodica jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima, pa je neophodno da se njima pruži pomoć u savladavanju jezika i bolju uključenost u proces nastave u cilju postizanja ishoda učenja. Na ovaj način, omogućava im se da se bez jezičke barijere uključe u obrazovno vaspitni proces i život zajednice, a nastavnicima i našoj djeci se olakšava rad u učionici”, obrazložila je Laković.
Laković je drugim amandmanom predvidjela poznavanje jezika i kao uslov za angažovanje nastavnika iz država članica EU, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske konfederacije.
“Mogu da zasnuju radni odnos kao nastavnici pod uslovima kao crnogorski državljanin, ako znaju jezik i pismo na kojem se izvodi nastava, u obimu dovoljnom za izvođenje nastave. Provjeru znanja jezika vrši komisija koju obrazuje ustanova visokog obrazovanja koja realizuje isti ili uporediv studijski program u skladu s posebnim programom koji donosi Nacionalni savjet”, predložila je.
Precizirala je da se na taj način uslovi u pogledu zapošljavanja nastavnika koji nisu crnogorski državljani usaglašavaju s propisima Evropske unije o slobodi kretanja i zapošljavanja radnika unutar EU.
“Osim toga, ove uslove moraju da ispune i lica koja žele da se zaposle kao nastavnici iz zemalja koje nijesu članice EU. Propisivanje znanja jezika i pisma na kojem se izvodi nastava u Crnoj Gori je neophodna radi unapređivanja kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, kao i ostvarivanja neophodne komunikacije sa učenicima, roditeljima i zaposlenima u ustanovama. Ovakvo opredjeljenje implementirano je i u državama koje su članice EU, uključujući i države u okruženju”, naglasila je.
Nove izmjene Opšteg zakona o obrazovanju propisuju i zabranu fizičkog i psihičkog nasilja, zanemarivanja, seksualne zloupotrebe djece, đaka i osoblja, diskriminacije, a protiv onih koji se o to ogriješe, ustanova je dužna da pokrene odgovarajući postupak. Ministar će biti u obavezi da za direktora vaspitno-obrazovne ustanove izabere isključivo prvorangiranog kandidata, nakon sprovedenih pisanih i usmenih testova, a taj rukovodilac može biti smijenjen i ako ne postupi po pravosnažnoj sudskoj odluci, ako se protiv njega potvrdi optužnica, podnese optužni predlog ili privatna tužba za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti, ali i ako ne preduzme propisane mjere i radnje prema zaposlenom u slučaju sumnje da je učinio krivično djelo protiv polne slobode na štetu učenika ili ostalih zaposlenih.
Predlog zakona predviđa i da je uprava škole u obavezi i da obavijesti Ministarstvo prosvjete, ali i nadležnu ustanovu socijalne i dječje zaštite u slučaju da roditelji učestalo zanemaruju zakonske obaveze.
Predviđeni su i kriterijumi za zapošljavanje nastavnika, ali i uređena oblast koja se odnosi na onlajn nastavu u slučaju prekida obrazovno-vaspitnog rada u naročito opravdanim slučajevima, kao što su epidemija, elementarna nepogoda…
Ostavljena je mogućnost finansiranja vjerskih škola iz državnog budžeta, ali pod uslovom da imaju dozvolu za rad, direktno kroz sporazum sa Vladom Crne Gore, koji se potpisuje na osnovu Zakona o slobodi vjeroispovijesti i ugovora između države i te vjerske zajednice.
( Tina Popović )